Izdavačka djelatnost Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” od obnove 1990. do danas
(iz prigodne publikacije Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zagreb 2012., str. 29-30)
Družba je obnovila svoju izdavačku djelatnost, surađujući i s drugim izdavačima. Velike zasluge u tome treba pripisati Meštru prosvjete Anti Krmpotiću, Zmaju-obnovitelju od Krmpota. Nakon nekoliko brojeva “Hrvatskog Zmaja” od 1993., to je glasilo Družbe 1995. preimenovano u “Zmajske vijesti” kojima je urednik Marijan Machala, Zmaj Oriovački III. Osobiti procvat doživjele su “Zmajske vijesti” u vrijeme Velikog meštra Dragutina Feletara, Zmaja Velikootočkog. Suradnja s drugim izdavačima (Matica hrvatska, Školska knjiga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Izdavačka kuća MATE, Izdavačka kuća Meridijani) obogatila je ovu djelatnost.
Družba je pokrenula dva značajna niza književnih izdanja: od 1996. “Biblioteku Acta et Studia Draconica”, a od 2000. “Biblioteku Posebna izdanja – Monumenta Draconica”. To su dijelom monografije, a dijelom zbornici radova sa znanstvenih skupova, djela koja obrađuju teme značajne za hrvatsku kulturu i povijest. I zmajski stolovi su razvijali svoje izdavaštvo, osobito stolovi u Zadru, Križevcima, Čakovcu, Rijeci, Varaždinu i Osijeku.
U nizu “Acta et Studia Draconica” (u zagradi su imena urednika odnosno autora, te godina izdanja) objavljena su djela: “Znameniti prirodoslovci članovi Družbe” (Alojz Getliher, Zmaj Bartenthalski od Sv. Marije Zvonimiruličke, 1996), “Frano Petrić” (Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III., 1999.), “Juraj Denzler” (Sena Sekulić Gvozdanović, Zmajica Medvedgradska, 2000.), “Milutinu Mayeru u spomen” (Ottone Novosel, Zmaj od Furlanije, 2000.), “Hrvatska crkva sv. Jeronima u Rimu” (Đuro Kokša, Zmaj od Krbuljina, 2001.), “Dr. Mladen Deželić” (Žarko Dadić, Zmaj Vidovgorski, 2005.), “Rudolf Strohal i njegovo djelo” (Alojz Jembrih, Zmaj Gregurovečki, 2009), “Kakvi smo bili? Zapisi mojoj unučadi” (Velimir Deželić sin, 2011.)
U nizu “Posebna izdanja – Monumenta Draconica” objavljena su djela: “Emilij Laszowski Szeliga 1868.- 1949.” (Milovan Petković, Zmaj-obnovitelj Velikotaborski II, 2000.), “Deset godina obnovljene Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja (1990.- 2001.)” (Juraj Kolarić, Zmaj Hrašćanski od Sv. Jurja u Trnju, 2001.), “Dr. Velimir Deželić stariji (1864.- 1941.)” (Đuro Deželić, Zmaj-obnovitelj Klokočki V., Dora Sečić, Milovan Petković, Zmaj Zmaj-obnovitelj Velikotaborski II, 2002.), “Zmajska pjesmarica” (Josip degl´Ivellio, Zmaj Brački II, 2006.).
Monumentalna knjiga “Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ” je katalog-monografija velike izložbe koja je proglašena kulturnim događajem u Hrvatskoj 1996. godine. Glavni urednik tekstova 24 autora – istaknutih stručnjaka za kajkavsku književnu baštinu bio je Alojz Jembrih, Zmaj Gregurovečki.
Doprinos zmajskome izdavaštvu bile su i monografije: (1) “Njih šesnaestero: obitelj Stahuljak u hrvatskoj glazbi” (autor Andrija Tomašek, Zagreb, 2000. – članovi obitelji Vladimir, Milan i Zlatko su Zmajevi Bjelovarski I., III. i VI.), Družbino izdanje u zajednici s Hrvatskom udrugom orkestralnih i komornih umjetnika te Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, i (2) “Olib – Otok, selo i ljudi” (autor i urednik Lovro Ivin, Zmaj od Oliba, Zagreb-Olib, 2009.), Družbino izdanje u zajednici sa zadarskim Mjesnim odborom Oliba. Ističemo još i dvije knjige autora i urednika Vladimira Rukavine, Zmaja Sv. Ksaverskog: “U susret Božiću 1995.- 2001.” (2005.) i “Porta lapidea – Kamenita vrata – Stone gate” (2009.).
U povodu stote obljetnice Družbe tiskana je 2005. godine Prigodnica Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”. U njoj je, uz osvrt na djelovanje Družbe u proteklih 100 godina, otisnuto i uvodno slovo Velikog meštra Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog na svečanom sijelu Glavnoga zbora 16. studenoga 2005. godine. Urednici su bili Marijan Machala, Zmaj Oriovački III., i Vladimir Rukavina, Zmaj Sv. Ksaverski. Također treba navesti da je Zmajski stol iz Čakovca 2001. obilježio 330 godina Zrinsko–Frankopanske pobune tiskanjem knjige “Novi Zrin: zrinska utvrda na Muri (1661.-1664.)” čiji su autori Hrvoje Petrić, Zmaj Koprivničko-Podravski, Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki, i Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina.