U utorak 5. prosinca 2023. obilježena je 80. obljetnica bombardiranja Kaštel Sućurca (5.12.1943. – 5.12.2023.). Bilo je rano zimsko poslijepodne 5. prosinca 1943. godine, kada je Kaštel Sućurac pogodila najveća tragedija u povijesti. Župna crkva sv. Jurja mučenika, bombardirana je od strane Saveznika. Poginulo je 97 mještana (u crkvi 65 i oko crkve još 32 mještana). Od tih 97 žrtava, 79 je pripisano ustašama u Jasenovcu. Crkva je uništena do temelja, a zvonik je začudo, nakon što se od dentonacije zanjihao, ostao na mjestu i danas stoji kao trajni spomenik na ovo zločinačko djelo.
Kaštel Sućurac je tada brojio 2200 žitelja i ovaj gubitak je bila velika tragedija. Gotovo da nema sućuračke obitelji kojoj nije netko stradao. Osim brojnih žrtava, pod smrtonosnim teretom 36 savezničkih bombardera potpuno je razoreno i 38 kuća, a 50 oštećeno. Na mjesto je toga dana bačeno desetak bombi. Prema ratnom dnevniku 448. ekskadrile, 36 zrakoplova su bacili tog. 5. prosinca, na Kaštel Sućurac, Solin i Split, ukupno 216 bombi, težine 500 funti. Međutim, za vrijeme komunističke vladavine u bivšoj državi na spomen ploči poginulima pisalo je da se radi o žrtvama fašističkog terora. Tek stvaranjem samostalne Hrvatske moglo se slobodno govoriti o tome što se stvarno dogodilo naglasio je prof. dr. Mihovil Biočić u osvrtu koji je svojevremeno napisao za portal Hrvatsko Nebo.
Splitski dnevnik „Novo doba“ je 7. prosinca 1943. ovako opisao tragediju:
Napadaj na Kaštel Sućurac izvršen je baš u času, kada se narod skupio u crkvu na nedjeljnu pobožnost. Upravo je zvonilo treći put za početak pobožnosti, kada je pala prva bomba, kad je nastao strahoviti lom i nezapamćena orljava. Zemlja se počela tresti, kao da će provaliti vulkan, a neposredno iza toga uslijedile su snažne eksplozije, da je pojedincima zastajao dah. Čitav taj pakao i užas trajao je jedva dvije minute, pa se sve stišalo i obavilo čitavi Sućurac u velike oblake dima i prašine. Od učinka te bombe, koja je pogodila samu crkvu, stradali su skoro svi prisutni. Sam svećenik don Ante Rubignoni odmah je izvučen iz ruševina, ali je poslije kratkog vremena izdahnuo na licu mjesta.
Program obilježavanja 80. obljetnice obuhvaćao je tri cjeline. Prvo je 17 sati održana Sveta misa u Župnoj crkvi sv. Jurja mučenika u Kaštel Sućurcu. Misno slavlje je predvodio mons. Marin Barišić, nadbiskup u miru, u suslavlju sa župnikom Don Ivanom Delićem, dekanom Kaštelanskog dekanata. Posebno emotivno je bilo čitanje imena svih poginulih žrtava čije potomke ni neviđena kišna oluja nije spriječila da odaju počast svojim najmilijima. Nakon sv. mise položeni su vijenci, zapaljene svijeće i održan obred odrješenje kod starog zvonika pred spomen-pločom s imenima poginulih.
Na mini znanstvenom skupu upriličenom u Nadbiskupskom kaštelu, uvodnu riječ dao je prof. dr. Mihovil Biočić. dok je moderatorica bila gospođa Renata Dobrić. Dvojica povjesničara dr. sc. Tihomir Rajčić i prof. dr. sc. Krešimir Kužić održala su iznimno zanimljiva pozvana predavanja s nizom novih podataka i informacija. Međutim, još uvijek ne postoje nedvojbeni dokazi jeli crkva Sv. Jurja bombardirana greškom ili planirano. Možda bi neke nove teze postavio Ivan Andabak, Zmaj Svetojeronimski koji je bio treći pozvani predavač ali zbog teže ozljede nije mogao nazočiti skupu. Uskoro će biti izdan i Zbornik znanstvenog skupa povodom 80. obljetnice bombardiranja Kaštel Sućurca koji će zasigurno polučiti pažnju kako akademske zajednice tako i šire javnosti. A kako je izgledao Sućurac nakon savezničkog bombardiranja vizualizirala je izložbe fotografija koja je postavljena na istom mjestu. Katalog izložbe, autorice Ade Danek, predstavila je uvažena prof. Ankica Babin.
Isto tako, jedan stari Sućuranin je ovu tragediju oslikao stihovima:
Oče naš
Ovdi pod kamenon
Ispod grede, pod oltaron
Kroz jauke, krv i vapaj
Išli smo u nebo.
Oče naš
Je li vidiš tamo doli
Razrušene trude pradidova naši
Je li vidiš svoje sluge meju stinan
Sa župnikom ča još gleda i zazivje.
Oče naš
Primi nas sve k sebi
I reci nan, kom je ‘vo na dušu
A kada ti oti dojdu
Reci njiman, reci i oviman
Da smo svi skončali
U srušenoj crikvi Sv. Jure iz Sućurca
I da nikad težačka nan noga
Nij’ vidila Jasenovca.
Oče naš
S krunicon smo došli tebi
U molitvi vire pradidova
Čista srca, izmrvljenin tilom
I učini molimo te,
Da se ovo više
Ne dogodi nikom.
Što reći na kraju, puno toga je napisano a još više prešućeno i zataškano tijekom komunističkog režima vezano za ovu surovu i nezapamćenu tragediju hrvatskog katoličkog puka. Bombe su pobile nevine ljude ali nisu zatrle duh hrvatskog naroda kao ni zastavu Sv. Jurja koju je kao dječak, igrajući se kraj ruševina, slučajno pronašao naš Mihovil Biočić.
Suorganizatori:
Župa sv. Jurja, Sućuračko društvo „Podvorje“, Mjesni odbor Kaštel Sućurca i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajski stol u Splitu.
Pokrovitelji:
Grad Kaštela, Splitsko-dalmatinska županija, Hrvatski sabor.