Predavanje o Brijunskom otočju, nedavnoj glavnoj temi 221. broja časopisa Meridijani, održao je 12. listopada u Viteškoj dvorani Družbe biolog Goran Šafarek, autor spomenute teme u Meridijanima, putopisac, fotograf i snimatelj. Domaćin je bila dr. sc. Davorka Perić, Zmajica Brijunska i pročelnica Prirodoslovne sekcije, a publiku je pozdravio Hrvoje Dečak iz Meridijana, novinar i pomoćnik urednice Petre Somek.
Goran Šafarek je za ovu prigodu doputovao iz rodne Koprivnice i uz svoje brojne fotografije, koje je tijekom četiriju godišnjih doba snimio na Brijunima po narudžbi Nacionalnog parka, govorio o prirodoslovnom, povijesnom i kulturnom aspektu ovog hrvatskog bisera. Naime, Javna ustanova angažirala ga je kako bi zabilježio autohtonu floru i faunu Brijunskog otočja – tih 14 otoka i otočića jedinstvene ljepote.
Šafarek je ukratko opisao povijest naseljavanja Brijuna još od Rimljana i njihovih vila, od kojih je najraskošnija bila ona u uvali Verige, razdoblja benediktinaca na otočju, kasnijeg zamiranja naseljenosti zbog malarije, do gradnje austrougarskih utvrda za obranu Pule u 19. stoljeću. Ključan impuls renesansi Brijuna dao je dolazak novog vlasnika, bečkog industrijalca Paula Kupelwiesera krajem 19. stoljeća. On je isušio močvare i pozvao čuvenog dr. Roberta Kocha, koji je na otočju uspješno eliminirao tu bolest, čiji su prijenosnici komarci. Tako je Kupelwieser mogao na Brijunima izgraditi hotele i vile i dovoditi svjetske uglednike. Donekle nalik tome bilo je razdoblje kad je otočje bilo rezidencija Josipa Broza Tita, ali zatvoreno za javnost, a nakon njegove smrti, Brijuni su 1983. godine postali Nacionalni park.
Detalje o Robertu Kochu i eliminiranju malarije na otočju prije sto godina dodatno je objasnila dr. sc. Davorka Perić, epidemiologinja, a Šafarek je potom opisao autohtone biljke i životinje, a spomenuo je i one unesene, kazavši nešto i o podmorju oko Brijuna, koje je roneći također snimao.