15. ožujka 2023. godine u Viteškoj dvorani Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, u organizaciji Prirodoslovne sekcije, održano je predavanje pod naslovom: „Abonos-drvo hrasta lužnjaka koje piše povijest. Predavanje je održao dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redovni član Internacionalne Akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH), Zmaj od Bosanske Posavine. Moderatorica na predavanju je bila dr. sc. Davorka Perić, Zmajica Brijunska, pročelnica Prirodoslovne sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Uvodno je dr. sc. Davorka Perić pozdravila Velikoga meštra Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, prof. dr. sc. Mislava Grgića, članove Družbe, te ostale nazočne goste na predavanju i predstavila predavača.
Iz sažetka predavanja:
Šume su, uz tla i vode, neprocjenjiva su prirodna bogatstva Republike Hrvatske i predstavljaju pravi dragulj nacionalne prirodne riznice. Sukladno Ustavu RH (čl. 52), „šume s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu“. Sinergija čovjeka i šume su od pamtivijeka bili u međusobno tijesnoj vezi. Kroz dugu povijest šuma je čovjeku bila sklonište za njega i stoku, od šume i u šumi su rađene nastambe, od proizvoda šume i u šumi se hranilo, šuma je oduvijek značila život. U suživotu čovjeka, šume, prirode i kulture posebno mjesto zauzimaju šume hrasta lužnjaka.
Hrast lužnjak je najvrijednija vrsta drveća u Hrvatskoj i prepoznatljiv je simbol Slavonske ravnice. Uz hrast lužnjak se vežu mnoge legende, mitovi i vjerovanja, a njegov je doprinos u gospodarskome smislu ogroman, ali još i više u ekološkom i socijalnom smislu. Nalazimo ga u državnoj himni (…“dok mu bura hrašće vije…“), na kovanicama, poštanskim markama, u mnogim literaturnim djelima. U svome kapitalnome djelu: „Slavonska šuma“ 1888. godine, koje pripada antologiji hrvatske deskriptivne književnosti, najbolje ga je opisao književnik, ali i šumarnik, Josip Kozarac.
Šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) sa različitim svojim mješovitim zajednicama (biocenozama) davno su rasle na obalama rijeke Save. U vrijeme mlađeg kamenog doba, prije oko 6.000 godina vrste roda hrast (Quercus) dosegle su maksimalno rasprostranjenje i prirodno zašumile Panonsku nizinu. Hrast lužnjak je u svom optimalnom stanju dobro očuvan na prostorima uz lijevu obalu rijeke Save, na području hrvatske Posavine, posebice oko Vinkovaca. Šume hrasta lužnjaka, uz desnu obalu rijeke Save, u krajevima Bosanske Posavine i Orašja su nažalost nestale. Elaboriranje razloga nestanka tih vrijednih prirodnih resursa zaslužuje širu opservaciju i kontekst povijesnih/klimatskih prilika. Međutim, pronađeni primjerci Abonosa-drveta hrasta lužnjaka u ovome kraju, potvrđuju njegovo postojanje, još iz vremena Kostolačke i Vučedolske kulture.
Abonos možemo definirati kao svako prirodno drvo, kome su usljed dugog, višestoljetnog/tisućljetnog djelovanja vode promijenjena fizička i kemijska svojstva. U anaerobnim uvjetima (bez kisika) u kojima je ležalo, drvo se praktički fosilizirano i otporno je na vremenske uvjete i štetočine. Najvažnija karakteristika abonosa je njegova starost, a sazrijeva od nekoliko stotina do nekoliko tisuća godina. Starost se utvrđuje metodom datiranja pomoću radioaktivnog izotopa ugljika “C-14”. Uzorci drveta se šalju na laboratorijsku analizu ovlaštenim institucijama koje izdaju certifikat starosti. U Hrvatskoj je to Institut “Ruđer Bošković”, koji je utvrdio starost pronađenog Abonosa, drveta hrasta lužnjaka iz okolice Orašja od 5890 godina. Poznavajući raritetne vrijednost Abonosa, s pravom želimo potencirati kako se važnost i značaj pronađenih primjeraka Abonosa, kao prirodnog brenda Bosanske Posavine, zaslužuju osobitu pozornost da se nađe u užem krugu interesa našega Posavskoga kraja. U dosadašnjoj promociji ovoga raritetnog, vrijednoga prirodnoga bogatstva Bosanske Posavine, svojim aktivnostima kroz dugi niz godina djeluje i dr. sc. Tomislav Dubravac. Svojim medijskim nastupima, objavljenim znanstvenim, stručnim i popularnim člancima na mnogim skupovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Europi i u svijetu, zaintrigirao je brojne kolege znanstvenike i skrenuo njihovu pozornost na vrijedne nalaze u Posavini koji su vrijedni, ne samo zbog starosti, već i po količini koje još skrivaju riječne dubine, šljunčare i ostale vodene površine.
U predavanju autor nas je upoznao sa povijesnom evolucijom vegetacije Panonske ravnice, pridolaskom vrste hrasta lužnjaka, donio je brojne informacije o pronađenim primjercima Abonosa hrasta lužnjaka, njegovom prirodnom nalazištu, kako nastaje, kako se određuje starost, mogućnostima uporabe, dosadašnjim aktivnostima na promidžbi te posebice potencira brojne mogućnosti brendiranja Abonosa kao jedinstvenog prirodnog dobra Bosanske Posavine.
Predavač nas je također „proveo“ kroz razne kulture onoga doba, doba kada je rastao hrast lužnjak-Abonos, od Badenske, Kostolačke i Vučedolske kulture. Na kraju predavanja, Velikome meštru prof. dr. sc. Mislavu Grgiću, Zmaju Strossmayerskom, uručena je replika zdjele iz vremena Kostolačke kulture, izrađena u drvetu abonosa. Brojni komentari i pitanja nazočnih nakon predavanja pokazala su kako je tema probudila veliki interes, za ovu do sada, nedovoljno prepoznatljivu prirodnu ali i kulturnu vrijednost.
Dr. sc. Tomislav Dubravac