ORDO DRACONICUS

Izvod iz Pravila “Ordo Draconicus” Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”

Sadašnja Pravila (Ordo draconicus) Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, sukladno odredbi članka 13. Zakona o udrugama (NN 74/14), donio je Glavni zbor Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na izvanrednom radnom sijelu održanom u Starom gradu Ozlju, 26. rujna 2015. godine.
Pravila (Ordo draconicus) Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ objavljena su na oglasnoj ploči Družbe dana 1. listopada 2015. godine, a stupila su na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja 2016. godine, osim Glave III – USTROJSTVO, Glave IV – UPRAVNA TIJELA DRUŽBE i Glave V – IZBOR U UPRAVNA TIJELA, a koje odredbe su stupile na snagu i primjenjuju se od 1. ožujka 2016. godine.

Cjelovita Pravila „ORDO DRACONICUS“ Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ možete preuzeti ovdje ili u nastavku pročitati izvod iz Pravila.

 

PREAMBULA

  1. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, tradicionalno hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna udruga (u daljnjem tekstu: Družba), osnovana je u Zagrebu 16. studenog 1905. pod nazivom “Družba braće zmaja ognjenoga”. Družbu su osnovali Emilij Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st., Prazmaj Klokočki I., radi okuplanja svih hrvatskih ljudi pripravnih za djelovanje pod stijegom prijateljstva, bratstva i sloge u zajedništvu i jedinstvu hrvatskoga naroda s geslom “Pro aris et focis, Deo propitio!” (“Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću!”).
  2. Zakonskom odredbom Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, broj CDXVI-2034-Z-1941 od 19. studenog 1941., Družba je pretvorena u državnu ustanovu i preimenovana u „Vitežki red hrvatskoga zmaja“.
  3. Malo vijeće (uprava) „Vitežkoga reda hrvatskoga zmaja“ donijelo je 7. svibnja 1945. odluku o prestanku „Vitežkoga reda hrvatskoga zmaja“ i ponovnom uspostavljanju Družbe u izvornom svojstvu i pod starim nazivom.
  4. Družba je bila prva kulturna udruga u Hrvata koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkoga režima zabranile i raspustile 4. ožujka 1946. te konfiscirale njezinu cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu (odluka Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske, Odjel narodne sigurnosti, broj 7548-1946).
  5. Družba, čiji je postupak obnove započet 23. travnja 1990., obnovljena je u Zagrebu 23. lipnja 1990. te je bila prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske, a rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, broj 514-04-02/4-90-2 od 2. studenoga 1990., upisana je u registar društvenih organizacija Republike Hrvatske pod registarskim brojem 404, Knjiga V.
  6. Družba je pravna osoba upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, pod registarskim brojem 00000113 dana 22. siječnja 1998., a vodi se u Registru udruga Gradskoga ureda za opću upravu grada Zagreba. 

 I.  OSNOVNE ODREDBE

1.  NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 2.

  1. Naziv Družbe, koji je ustanovljen 5. prosinca 1906. glasi: Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a na latinskom jeziku: Societas fratres draconis croatici, dok skraćeni naziv glasi: DBHZ.
  2. Sjedište je Družbe u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, Kamenita ulica br. 3. Odluku o adresi Družbe donosi Glavni zbor na prijedlog Meštarskog zbora.

 2.  PRAVNI POLOŽAJ I PODRUČJE DJELOVANJA

Članak 3.

  1. Družba je nevladina, nepolitička, nestranačka i neprofitna udruga koja djeluje na području kulture, a poglavito očuvanju hrvatske kulturne i prirodne baštine te opstojnosti hrvatskoga naroda i države.
  2. Družba je samostalna u ostvarivanju svoje svrhe i ciljeva utvrđenih ovim Pravilima, u skladu sa zakonom.

Članak 4.

  1. Družba djeluje na području Republike Hrvatske i u inozemstvu.
  2. Družba može osnivati svoje ustrojstvene oblike na području Republike Hrvatske i u inozemstvu, sukladno s propisima države u kojoj djeluje.
  3. Družba se može učlaniti u domaće i međunarodne udruge. 

3. CILJEVI I DJELATNOST

Članak 5.

Ciljevi Družbe jesu:

  1. njegovanje i promicanje iskonskoga hrvatskog značenja te etičkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda, po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda kao i promicanje hrvatskih narodnih običaja, svetinja, pravnih shvaćanja, izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja
  2. proučavanje povijesti hrvatskoga naroda, njegovanje i oživljavanje uspomena na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te na znamenite Hrvate, kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskoj i svjetskoj umjetnosti, znanosti i kulturi te na povijesne zasluge hrvatskoga naroda u obrani kršćanstva
  3. čuvanje i obnavljanje hrvatske kulturne i prirodne baštine, promicanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta i povezivanje postignuća hrvatske kulture sa svjetskim kulturnim i humanističkim dosezima te pomaganje kulturnih pregnuća cjelokupnoga duhovnog života hrvatskoga naroda
  4. djelovanje sukladno s ciljevima na području kulture i umjetnosti.

Članak 6.

  1. Družba ostvaruje svoje ciljeve održavanjem javnih predavanja, organiziranjem kulturnih i prosvjetnih manifestacija, izdavanjem i prodajom književnih, znanstvenih i stručnih publikacija, podizanjem spomen-ploča, spomenika i spomen područja, pronalaženjem i otkupljivanjem starina i umjetnina, obnavljanjem spomenika kulture, suradnjom s kulturnim, prosvjetnim, znanstvenim i humanitarnim ustanovama, djelovanjem putem medija javnog informiranja kao i objavljivanjem drugih djelatnosti kojima se oživotvoruju utvrđeni ciljevi i svrha rada.
  2. Gospodarska je djelatnost Družbe davanje u zakup otvorenih i zatvorenih prostora u svom vlasništvu, izdavanje i prodaja književnih, povijesnih, znanstvenih i drugih knjiga, časopisa i publikacija.

4. NAČELA DJELOVANJA DRUŽBE

Članak 7.

  1. Družba je zasnovana na hrvatskom rodoljublju i domoljublju, iskrenom prijateljstvu i bratskoj ljubavi, međusobnom poštovanju i pomaganju u javnom i privatnom životu, što je zajamčeno i zavjereno čašću, čestitošću i poštenjem njezina članstva.
  2. Družba okuplja kulturne, znanstvene, umjetničke, političke, crkvene, gospodarske i druge djelatnike bez obzira na podrijetlo, društveni položaj, zanimanje, svjetonazor, vjeroispovijest, političko uvjerenje ili stranačko opredjeljenje, koji se ponose hrvatskim narodom i svojom domovinom Hrvatskom te su spremni složno i predano raditi na jačanju hrvatske nacionalne svijesti i nacionalne samobitnosti.
  3. Političko osvjedočenje i vjerski osjećaj zmajske braće ne smije se vrijeđati.
  4. Ljubav, vjernost i odanost, požrtvovnost prema hrvatskoj domovini, narodu hrvatskome, svim hrvatskim državljanima i zmajskom bratstvu svakom su članu svete, a primitak u članstvo Družbe i izvršavanje zmajskih obveza i dužnosti smatra se posebnom čašću. 

7. OZNAKE

7.4. ZNAK

Članak 15.

  1. Znak Družbe ili zmajski znak jest poluokrugli štit s povijesnim hrvatskim grbom, oko kojega je savijen zmaj spuštenih krila s repom omotanim oko vrata te otvorenih ralja i isplažena zmijolika jezika, prikazujući time da je zmajsko bratstvo budan čuvar hrvatskih svetinja i tradicija.
  2. Zmajski znak, koji je umjetnički izrađen u bronci, emajlu, srebru ili zlatu, nosi se u zapučku odijela, i to: članovi prinosnici i članovi prinosnici u miru nose brončani, redoviti članovi i redoviti članovi u miru emajlirani, obnovitelji Družbe, članovi Meštarskoga zbora (samo meštri, i to samo dok obnašaju odnosnu čast i dužnost), članovi Zmajskoga areopaga i počasni članovi srebrni, dok članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja nose zlatni zmajski znak.
  3. Svaki zmajski znak, koji je 1938. godine oblikovao medaljar i kipar Ivo Kerdić, Zmaj od Kamenitih vrata II., obilježen je na stražnjoj strani urezanim matičnim brojem njegova posjednika.
  4. Na bratske domjenke, sijela i zmajske svečanosti, kao i u svim prigodama u kojima je poželjno istaknuti pripadnost Družbi, članovi su zmajskoga bratstva dužni dolaziti sa zmajskim znakom u zapučku.

7.5. LENTA

Članak 16.

  1. Lenta Družbe jest svilena hrvatska trobojnica s natpisom Braća Hrvatskoga Zmaja, koji je izvezen zlatnim nitima na bijelom polju, a nosi se na grudima (položena od desnoga ramena prema lijevom boku) ispod ili iznad odijela.
  2. Lenta se nosi u svečanim zmajskim prigodama i u javnim svečanim prigodama te na sprovodima preminulih članova i osoba zaslužnih za kulturni i ini napredak hrvatskoga naroda. 

II.  ČLANSTVO

 1.  VRSTA ČLANSTVA

Članak 20.

  1. Članom Družbe može postati fizička ili pravna osoba pod uvjetima određenim ovim pravilima.
  2. Predstavnika pravne osobe u Družbi imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članak 21.

  1. Članom Družbe,  koji je fizička osoba postaje se danom zazmajenja na način utvrđen ovim pravilima.
  2. Članovi Družbe jesu: redoviti članovi, članovi prinosnici, članovi u miru i počasni članovi.

Članak 23.

  1. Broj redovitih članova ograničen je, odnosno postoji numerus clausus od 310 redovitih članova. U zmajskoj matici može biti najviše 101 član, a u svakom Zmajskom stolu najviše 11 članova.
  2. Broj članova prinosnika ne može biti veći od redovitih članova u zmajskoj matici, dok broj članova u miru i počasnih članova nije ograničen.
  3. Družba vodi popis svojih članova u elektroničkom i pisanom obliku, odnosno maticu članstva koja sadrži: osobno ime (naziv), osobni identifikacijski broj (OIB), mjesto i datum rođenja, datum pristupa Družbi, datum zazmajenja, pripadnost sekciji ili zmajskom stolu, dužnosti u Družbi, vrstu članstva, način i datum prestanka članstva, te adresu prebivališta, e-adresu i broj telefona.
  4. Popis članova vodi Meštar protonotar.

VII. OSTALE ODREDBE

 2.  ZMAJSKE GODINE I SPOMEN DANI

Članak 109.

  1. Prema tradiciji zmajske se godine računaju od 1408. kada je hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški osnovao Zmajsku družbu koju su tvorili pretežito Hrvati (npr. godina 2005. jest zmajska 597. godina).
  2. Zmajska radna godina traje od Jurjeva do Jurjeva.
  3. Družba je svake godine dužna svečano obilježiti i proslaviti: 23. travnja dan sv. Jurja mučenika, zaštitnika Družbe; 23. lipnja dan obnove Družbe i 16. studenoga dan osnutka Družbe.
  4. Na najbližu subotu ili nedjelju, odnosno ako spomenuti dani padaju na samu subotu ili nedjelju, ima se služiti sveta misa zahvalnica.
  5. O Jurjevu,  kao na dan zmajskoga proštenja, priređuje se zajednički ručak ili večera za zmajsku braću na mjestu koje odredi Meštarski zbor.
  6. Družba je svake godine dužna dostojno obilježiti 30. travnja dan smaknuća hrvatskoga bana Petra, kneza Zrinskoga i Frana Krste, kneza Frankopana te se istoga dana služi sveta misa zadušnica u kapelici grada Ozlja. Istoga dana, koji se od 2011. obilježava kao hrvatski državni Spomen-dan Zrinskih i Frankopana – simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno – Družba je dužna položiti vijenac na grob bana Petra, kneza Zrinskog i Frana Krste, kneza Frankopana u katedrali Sv. Stjepana u Zagrebu.
  7. Na Dušni dan Meštar kapelan služi svetu misu zadušnicu za svu preminulu zmajsku braću, a u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima održava se u spomen umrlih članova Družbe posebna žalobna akademija.