U Kuli nad Kamenitim vratima u tradicionalnom terminu zmajskih domjenaka srijedom, 8. lipnja 2022. godine u 19 sati, a u povodu Dana hrvatske zastave 5. lipnja, održano je predstavljanje više izdanja tematski vezanih za taj datum.
Naime, prije četiri godine Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (DBHZ) zajedno s još tri nacionalne institucije koje se bave istraživanjem i očuvanjem nacionalne simboličke baštine, svaka na svoj način: Hrvatski povijesni muzej (HPM), Hrvatski institut za povijest (HIP) te Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo (HGZD), proglasila je 5. lipnja Danom hrvatske zastave u spomen na taj dan 1848. godine kada je prilikom svečanosti ustoličenja banu Josipu Jelačiću uručena njegova instalacijska banska zastava, kao prva službeno uporabljena hrvatska trobojnica. U povodu objave zajedničkog Proglasa upriličena je svečana akademija u Zlatnoj dvorani HIP-a, na kojoj je posebno bila izložena ta Jelačićeva zastava koja se čuva u HPM-u, pod počasnom stražom pripadnika Počasne satnije Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga Republike Hrvatske u svečanim odorama. Glazbenu pratnju između obraćanja pružio je Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu pod ravnanjem maestra Josipa degl’ Ivellia kolopletom preporodnih budnica i domoljubnih pjesama.
U spomen na taj događaj četiri su institucije zajednički objavile „Spomenicu 170. obljetnice hrvatske državne zastave 5. lipnja 1848. – 5. lipnja 2018.” Spomenicu je uredio pukovnik dr. sc. Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, koji sada, u XVI. sazivu Meštarskoga zbora, obnaša časnu dužnost Meštra obredničara DBHZ-a. Uz mnoštvo fotografija s događanja, Spomenica sadrži tekst Proglasa o Danu hrvatske zastave, program svečane akademije te cjelovite tekstove riječi dobrodošlice tadašnje ravnateljice HIP-a dr. sc. Jasne Turkalj i obraćanja u ime ostalih organizatora Mateje Brstilo Rešetar, ravnateljice HPM-a, danas zmajske pripravnice, prof. dr. sc. Nevija Šetića, Zmaja od Istre, tadašnjeg Velikoga meštra DBHZ-a i pukovnika Heimera, kao predsjednika HGZD-a, zatim obraćanja izaslanika pokrovitelja mr. sc. Renate Margaretić Urlić, izaslanice predsjednice Republike, dr. sc. Tomislava Sokola, izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora i mr. sc. Zvonimira Frke-Petešića, izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Slijede tekstovi izlaganja mr. sc. Jelene Borošak-Marijanović, HIP, muzejske savjetnice u miru, dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, HIP, danas pročelnika Povijesne sekcije DBHZ-a, te ponovo dr. sc. Heimera. Na koncu je naveden popis izvedenih skladbi Akademskog muškog zbora FER-a te posebno faksimil notnog zapisa budnice „Hrvatski barjak“ Vilima Justa. U drugom dijelu Spomenice svi su tekstovi dani i u engleskom prijevodu, što ovo izdanje približava i međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj publici, ali i Hrvatima u dijaspori. Grafički dizajn umješno je uradio Stjepan Bekavac, a Spomenica je tiskana u Sveučilišnoj tiskari u nakladi od 500 primjeraka.
Druge dvije publikacije koje su predstavljene istom prilikom tematski se nadovezuju. Radi se o dva izdanja monografije dr. sc. Marija Jareba, Zmaja Jurjevgradskog od Tribunja, jedna na hrvatskom, a druga na engleskom jeziku, naslovljene „Od šahovnice do trobojnice: Razvoj i uporaba hrvatskoga grba i zastave kroz stoljeća“ odnosno „From Checkerboard to Tricolor: Development and Use of the Croatian Coat of Arms and Flag Throughout the Centuries“. Oba izdanja u sunakladništvu objavljuju Hrvatski svjetski kongres i HIP. Svaka od njih na 144 stranice na sažet, ali znanstveno utemeljen način, iznosi povijest hrvatskoga grba i zastave. Riječ je o svojevrsnoj skraćenoj i širem čitateljstvu namijenjenoj knjizi koja progovara o svim važnim aspektima obrađene problematike. Knjiga je podijeljena u ukupno 10 poglavlja koja obrađuju različita razdoblja i aspekte razvoja i uporabe hrvatskoga grba i zastave. Pritom nije samo dan pregled razvoja, nego je progovoreno i o dosadašnjim istraživanjima i spoznajama o obrađenoj problematici, od početaka uporabe prvih zemaljskih grbova do današnjih nacionalnih simbola, koji su ujedno i državni simboli suvremene Republike Hrvatske te Hrvata u Bosni i Hercegovini. Pritom je autor posebnu pozornost posvetio kontroverzama koje prate suvremenu uporabu nekih inačica hrvatskoga šahiranog grba, posebice inačice toga grba s početnim bijelim poljem. To monografiju čini i osobito aktualnom s obzirom na neprekinute rasprave u hrvatskoj i inozemnoj javnosti glede pojave u javnom prostoru različitih inačica hrvatskih nacionalnih simbola.
Na predstavljanju ovih izdanja u Kuli nad Kamenitim vratima predstavljači su bili dr. sc. Mario Jareb, Matea Brstilo Rešetar, dr. sc. Željko Heimer i dr. sc. Gordan Ravančić, sadašnji ravnatelj HIP-a. Dr. Jareb ukazao je okupljanima na postupke i događanja koja su slijedila nakon Proglasa 2018. godine i nastojanja da se Dan hrvatske zastave uvrsti u službeni državni kalendar spomendana. Ravnateljica HPM-a Brstilo Rešetar govorila je o naporima za očuvanje Jelačićeve zastave i druge njegove ostavštine, pročitavši i odlomke iz njegovog testamenta, odnosno oporuke iz 1857. godine. Dr. Ravančić istaknuo je detalje o izradi Spomenice, koja je slijedom okolnosti objavljena gotovo četiri godine nakon svečane akademije, pri čemu su nemalu ulogu imali potresi i pandemija, kao i o suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom u objavljivanju Jarebove monografije. Pukovnik Heimer naglasio je da je osobito važno da su oba izdanja dostupna i na engleskom jeziku, koje nudi činjenice o povijesti hrvatskih nacionalnih simbola mnogobrojnoj hrvatskoj dijaspori u svijetu pa i onima iz treće ili četvrte generacije koji više ne govore hrvatski jezik, ali su zadržali svoju nacionalnu svijest te im ove knjige mogu pomoći u tom osvješćivanju. S druge strane, ova izdanja međunarodnoj stručnoj zajednici zapravo po prvi puta predstavlja objedinjeni pogled na povijest ovih simbola lišen ideoloških okvira 19. i 20. stoljeća.
Na kraju treba spomenuti da su organizatori ovog događaja osim predstavljanja knjiga upriličila i malu izložbu povijesnih hrvatskih zastava iz zbirki dr. Jareba i dr. Heimera, čime je i na vizualno jasan način prikazan kontinuitet hrvatske trobojnice od Jelačićevog doba kroz ideološke mijene 20. stoljeća pa do Domovinskog rata i današnjice.