U posljednjem tjednu mjeseca studenog u Poreču je održan tradicionalni 27. po redu „Seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji – Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture“. Ovu godinu domaćin AKM-u je bilo Hrvatsko arhivističko društvo, a suorganizatori Hrvatsko muzejsko društvo i Hrvatsko knjižničarsko društvo. Stručnjaci iz arhivskih, muzejskih i knjižničarskih ustanova održali su ukupno 30 izlaganja – oko polovine u obliku postera, nekoliko radionica i predstavljanja izdanja organizatora i nadležnih ustanova u kulturi.
Djelatnice Muzeja grada Zagreba: Dajana Batinić,viša dokumentaristica i voditeljica Odjela dokumentacije, Aleksandra Bugar, muz. savjetnica, Voditeljica Pretpovijesne i Antičke zbirke i Milena Bušić, viša knjižničarka i voditeljica Knjižnice MGZ-a, sudjelovale su s predavanjem: „Emilij Laszowski kao arhivist, knjižničar i muzealac: prikupljanje, bilježenje i opisivanje kulturne baštine u prvoj polovici 20. st.“.[1] One su ujedno i autorice hibridnog izložbenog projekta „Laszowski – utemeljitelj“, kojeg čini ciklus mini-izložbi koje su od 4. travnja do svibnja 2025. g. postavljene u Muzeju grada Zagreba, te virtualne izložbe na web poveznici: https://laszowski.com/. U nastavku će se donijeti prikaz navedenog izlaganja o „za hrvatsku kulturu i povijest značajnu ličnost“ – Emiliju Laszowskom, Prazmaju Brloškom i Ozaljskom, osnivatelju te prvom Velikom meštru Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“.
Po formalnom obrazovanju pravnik, Laszowski je bio vrhunski intelektualac i izniman erudit koji je svojim mnogobrojnim aktivnostima obilježio kulturni i javni život Zagreba od konca 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Povjesničar, kulturni djelatnik, književnik, publicist, urednik i arhivist, cijeli svoj radni vijek proveo je u Zemaljskom arhivu kojemu je bio i ravnatelj. Bio je utemeljitelj gradskog muzeja i njegov prvi upravitelj i kustos, gradske knjižnice, gradskog arhiva, utemeljitelj i prvi predsjednik i tajnik „Dobrovoljnoga društva za spasavanje u Zagrebu“ (danas hitna pomoć), kustos „Arhiva Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga“, član „Zemaljskoga povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji“itd.
Dio izlaganja bio je posvećen samoj izložbi o Laszowskom na kojoj je kao partner sudjelovala Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“ zajedno sa: Hrvatskim državnim arhivom, Državnim arhivom u Zagrebu, Hrvatskim povijesnim muzejom, Zavičajnim muzejom Ozalj, Knjižnicama grada Zagreba, Muzejima grada Karlovca, Etnografskim muzejom u Zagrebu, Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Kućom Šenoa.
Izložba Laszowski – utemeljitelj tematizira prvog ravnatelja, odnosno, upravitelja Muzeja grada Zagreba te njegovog prvog kustosa – Emilija Laszowskog. Osim dijelova o njegovu životu i svestranom radu te djelovanju u Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“, naglasak izložbe stavljen je na njegov muzejski rad, odnosno, inicijativu i osnivanje Muzeja grada Zagreba, prikupljanje predmeta i ravnanje Muzejom kroz utemeljiteljsku fazu u prvih dvadeset godina postojanja MGZ-a, od 1907. do 1925. godine.[2]
Kroz virtualnu izložbu predstavljeno je više od šest stotina predmeta: digitalizirano arhivsko gradivo, publikacije kojima je autor i urednik, publikacije koje tematiziraju E. Laszowskog, novinski isječci, kartoteka predmeta koju je darovao Muzeju, fotografije, slike, multimedijalne zapise, kao i predmete izložene u prostoru Muzeja grada Zagreba. Izložba je koncepcijski postavljena kroz uvodni dio te 16 tema koje dotiču sve segmente Laszowskovog života − od rođenja i odrastanja, obiteljskih odnosa i školovanja, preko ljubavi i prijateljstava, sve do različitih uloga i poslova koje je s predanošću obavljao: 1. Kako i zašto Laszowski? 2. Brlog utkan u moje biće; 3. Kako i što sam učio? 4. Moje službovanje; 5. Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom milošću; 6. Kako sam osnovao Gradski muzej? 7. Kako sam nastojao oko sigurnosti predmeta i zgrade muzeja? 8. Kako sam sabirao predmete? 9. Moj muzealni rad; 10. U vezi s muzejom grada Zagreba do smrti; 11. Drugi muzeji; 12. Historijat ozaljskoga muzeja; 13. Putovanja i terenski rad – temelj istraživanja i odraz nemirna duha; 14. Prijatelj veseloga društva sam uvjeke bio! 15. Liber amorum; 16. Moj književni rad; 17. Ja ne poznajem ni mržnje ni zavisti…
U prostorima Muzeja grada Zagreba, u sklopu navedene izložbe osmišljene su i postavljene mini-izložbe u takozvanoj „Crnoj Laszowski sobi“, koje se ciklički izmjenjuju: 1. Laszowski, Zagreb i muzej; 2. Poput šahovske igre / Osnivanje Muzeja i početak prikupljanja građe; 3. Najmanja knjiga – početak velikog djela; 4. Povelja s pečatom od zlata / početak Gradskog arhiva i 5. Prvi veliki meštar i znamenje časti. Ciklus izložbi se nastavlja.
U drugom dijelu izlaganja predstavljen je sukus rada Laszowskog na opisivanju i razvijanju brige za očuvanje kulturne baštine, koju mu je usadio djed s majčine strane Filip Šufllay još u vrijeme odrastanja u dvoru Brlog. Laszowski je pune 64 godine publicirao i kao rezultat imamo njegovih oko 4000 tiskanih jedinica – članaka, crtica, rasprava, osvrta i priloga, knjiga i brošura. Od 1868. – 1948. g. vodio je dnevnik. Navedeno gradivo uglavnom je dio cjeline Osobnog fonda Emilij Laszowski, signature HR HDA 806 koje se čuva u ukupno 90 arhivskih kutija u Hrvatskom državnom arhivu. Predstavljajući rad Laszowskog na području arhivistike, knjižničarstva i naročito muzejskog rada, koji je u ovoj izložbi osobito istaknut, autorice zaključuju kako je „bio je izuzetna osoba, tri u jedan: arhivist, knjižničar i muzealac. I još puno toga“.
Radoslav Zaradić, zmajski pripravnik
[1] I ovim putem zahvaljujem navedenim kolegicama što su ljubazno ustupile materijale iz svoje prezentacije za izvještajni članak (Radoslav Zaradić).
[2] Preuzeto: https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/laszowski—utemeljitelj,3636.html (pristupljeno: 11.12.2024.)