VAŽNIJA OSTVARENJA OD 1990. DO DANAS

Važnija ostvarenja Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” od obnove djelatnosti 1990. do danas

Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” tradicionalno obilježava trenutke hrvatske povijesti koji su ures naše sadašnjice. Neka budu navedena neka od važnijih ostvarenja njezina ustrajnog dvadesetogodišnjeg rada nakon obnove:

• Znanstveni skup u povodu 50. obljetnice smrti Velimira Deželića (stariji) održan u Mariji Bistrici i Zagrebu 27. i 28. studenog 1992. Knjiga pod istim naslovom s toga skupa tiskana je 1993. godine, a urednik je prof. Ante Krmpotić.
• U povodu 900. obljetnice Zagrebačke biskupije, prostor ispred Kamenitih vrata imenovan je u “Trg Braće Hrvatskoga Zmaja”, a Družba je 15. studenog 1994. godine na trg postavila kip Sv Jurja, djelo kipara A. Windera i A. Kompatschera, koji je još 1938. dr. Želimir Mažuranić, potomak pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, darovao gradu Zagrebu. Postolje kipa izradio je kipar Ivan Kerdić, Zmaj od Kamenitih vrata II., a autor postave spomenika je Matija Salaj, Zmaj-obnovitelj Starovukovarski.
• Družba je 15. svibnja 1995. godine na Bleiburškom polju, a prigodom 50 godina bleiburške tragedije, postavila spomen-ploču. Uz bleiburške žrtve odaje se počast i žrtvama jugokomunističkog terora pogubljenih na otoku Daksi kraj Dubrovnika, kad su 1944. godine petero članova Družbe, zmajskog ogranka Dubrovnik, zajedno s pedesetak njihovih sumještana izgubili živote na tom otoku.
• U organizaciji Prirodoslovnoga zbora održan je Znanstveni skup s naslovom Znameniti prirodoslovci članovi Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu 6. lipnja 1995. Pod istim naslovom s toga skupa tiskana je knjiga 1996. godine, a urednik je Alojz Getliher, Zmaj Bartenthalski od sv. Marije zvonimiruličke.
• Prigodom Dana Grada Zagreba, 31. svibnja, posebno se slavi Gospa od Kamenitih vrata, koju je 1991. zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, Družbin počasni član Zmaj Kaptolski III., proglasio zaštitnicom grada Zagreba. Tome je veliki doprinos dala Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, koja se više od stotinu godina brine i održava Kamenita vrata. Svake godine članovi Družbe dočekuju svečanu povorku na Kamenitim vratima.



• U razdoblju od 1995. do 2001. godine u znak štovanja Domovinskog rata, Družba je uoči Božića u Zagrebu organizirala osam dobrotvornih priredbi – božićnih koncerata pod nazivom “Ususret Božiću”. Nakon toga je na posebnim svečanim priredbama, održanim u sjedištima Gardijskih brigada, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Gospiću, Osijeku, Splitu i Varaždinu, prikupljenim sredstvima neposredno darivala 420 djece poginulih hrvatskih branitelja. S posebnim poštovanjem prema domovinskome ratu i pijetetom prema žrtvama, a u čast domovine, Vladimir Rukavina, Zmaj Sv. Ksaverski, inicira niz aktivnosti koje postaju tradicija, kao i organizacija Božićnih priredbi. U znak zahvalnosti svih sedam gardijskih brigada darovalo je Družbi uz plakete i svoje ratne zastave. Njihovi ratni stjegovi su čast i trajni ukras Zmajske dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. Tradicija započeta 1995. godine nastavljena je sve do današnjih dana, a nakon Zmaja Sv. Ksaverskog od 2006. godine organizaciju preuzima Zmaj Brački II.
• Na dan oružanih snaga Republike Hrvatske, 28. svibnja 1996., u suradnji sa Skupštinom Grada Zagreba i Ministarstvom obrane Republike Hrvatske u perivoju Maksimir postavljena je skulptura sokola akademskog kipara Mladena Mikulina, čime je dovršeno uređenje Sokolske mogile, tada preimenovane u Hrvatsku grudu. Na dan otvorenja spomen-područja u humak, koji je oblikovan 1925. godine zemljom donesenom sa 155 mjesta raznih dijelova hrvatskog nacionalnog područja, bila je položena 156. gruda hrvatske zemlje, koju je prigodom prvog pastirskog pohoda Hrvatskoj 1994. godine svojim poljupcem posvetio papa Ivan Pavao II. i koju je zaslugom Velikog Meštra Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Sv. Jurja u Trnju, Družbi ustupio prvi hrvatski predsjednik i Družbin počasni član dr. Franjo Tuđman, Zmaj od Hrvatske.
• Opsežan nakladničko-izložbeni projekt “Kajkaviana Croatica – Hrvatska kajkavska riječ” proglašen je kulturnim događajem u Republici Hrvatskoj 1996. godine. Sastojao se od velike izložbe kajkavske literature u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 4. do 30. lipnja 1996. i izdanja monografije istoga naslova. Projekt je ostvaren inicijativom Aleksandra Šira, Zmaja-obnovitelja Vlaškovuličanskoga, uz Mirka Ivanjeka, Zmaja-obnovitelja Topličkoga II., i Alojza Jembriha, Zmaja Gregurovečkoga, koji je ujedno bio glavni i odgovorni urednik monografije.
• Na 135. obljetnicu smrti pjesnika Antuna pl. Mihanovića Petropoljskoga, poticajem Velikog meštra Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Sv. Jurja u Trnju i u organizaciji Zmajskog stola u Krapini, otkriveno je 1997. u Velikoj Erpenji spomen-područje “Hrvatskoj majci”. Autor skupulture “Majka i dijete” je Ivan Kerdić, Zmaj od Kamenitih vrata II., a autor projekta Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III.
• U organizaciji Prirodoslovnoga zbora održan je Znanstveni skup pod naslovom Znameniti članovi Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu 7. lipnja 1997. Pod istim naslovom s toga skupa tiskana je knjiga 1997., a urednik je Alojz Getliher, Zmaj Bartenthalski od sv. Marije zvonimiruličke.
  

  

• U povodu proglašenja hrvatskog jezika službenim, u Varaždinskim Toplicama je 18. studenog 1997. godine podignut spomenik hrvatskom jeziku, jedinstven u svijetu, kojim jedan narod odaje počast svojem jeziku. Inicijatori projekta su Ivan Rabuzin, Zmaj Grebengradski II., i pročelnik Zmajskog stola u Varaždinu Branko Spevec, Zmaj Garestinski. Autor projekta je Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III.
• Inicijativom Zvonimira Gerbera, Zmaja Karlovačkog od Šanca, i Milana Kruheka, Zmaja Dubovačkog, Zmajski stol iz Karlovca od 1999. godine, u povodu 30. travnja 1671., dana smaknuća hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, tradicionalno organizira u Bečkom Novigradu posjet i odavanje počasti postavljanjem vijenaca na grobno mjesto gdje su bili pokopani hrvatski mučenici, koje je obnovljeno nastojanjem toga zmajskoga stola. Tom prigodom služi se misa zadušnica u katedrali Bečkog Novigrada.
• Družba je u središnjoj niši Starčevićevog doma na istoimenom trgu u Zagrebu, 28. veljače 1999. godine, podignula spomenik osnivaču Stranke prava Ocu Domovine, dr. Anti Starčeviću. Time je ostvarila nastojanje Družbe iz daleke 1936. godine. Autor skulpture je akademski kipar Josip Poljan, Zmaj od Sv. Ivana, a rješenje postave spomenika je dao Matija Salaj, Zmaj-obnovitelj Starovukovarski, uz donaciju kanonika Milana Balenovića, Zmaja Slatinskog.
• Zmajski stol u Rijeci je iznad prometnice na ulazu u grad Rijeku, koji se naziva “Banska vrata”, 2002. godine uredio i osvijetlio spomen-ploču banu Josipu Jelačiću. Ploča svjedoči o pripojenju Rijeke Banskoj Hrvatskoj 1849. godine.
• U Gospiću je 2001. i Odri kraj Zagreba 2005. godine Družba podigla spomenike blaženom Alojziju Stepincu, Družbinom počasnom članu Zmaju od Bakačeve kule.
• Zmajski stol iz Čakovca podigao je spomen-ploču žrtvama jugokomunističkog terora u Donjem Hraščanu (1999.), zatim spomenik braniteljima Novog Zrina na Muri (2001.), nešto kasnije poprsje banu Nikoli Zrinskom u Donjoj Dubravi, banu Josipu Jelačiću i Katarini Zrinski u Prelogu te banu Petru Zrinskom i njegovoj ženi Katarini u Čakovcu.
• Zmajski stol u Krapini 2004. godine u Desiniću podigao je bistu hrvatskom skladatelju Gjuri Prejcu, Zmaju Ratkajskome. Autorica biste je akademska kiparica Mirjana Drempetić.
• U spomen bitke na Krbavskom polju (1493.) Zmajski stol iz Karlovca priređuje svake subote uoči 9. rujna od 2004. godine hodočašće u Udbinu, kojega dana je položen kamen temeljac za izgradnju crkve Hrvatskih mučenika, koju je potaknuo gospićko-senjski biskup Mile Bogović, Zmaj od Krbave. Gradnja crkve je okončana 2010. godine.
• Družba je zalaganjem i sredstvima Zmajeva Zmajskog stola u Krapini u Svetištu Majke Božje Bistričke podigla 2005. godine spomenik Sv. Ivanu Krstitelju. Članovi Družbe od 2006. na inicijativu Cvjetka Leža, Zmaja Starozabočkog, a u organizaciji kanonika Lovre Cindorija, Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke, hodočaste u Svetište Majke Božje Bistričke svake zadnje nedjelje u mjesecu listopadu.
• Zmajski stol iz Osijeka je 2005. godine ustanovio Rondel učenika osječke gimnazije. Podignuti su spomenici velikanima hrvatskog naroda koji su učenici osječke gimnazije, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu. Inicijator projekta je Antun Tucak, Zmaj Sovićki, a autor rješenja projekta Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III. Također na inicijativu Zmaja Sovićkog, u Vukovaru je osnovano 25. rujna 2005. Veleučilište “Lavoslav Ružička”. Ispred zgrade Veleučilišta postavljeno je poprsje Ružičke unutar rondela, kojega je autor Andrija Mutnjaković, Zmaj Osječki III.



• U čast 100. obljetnice utemeljenja Družbe, 2005. godine je obnovljena Kula nad Kamenitim vratima, a potkrovlje uređeno kao višenamjenski reprezentativni prostor. Obnovljeni su zidovi i podovi u svim postojećim prostorima, obnovljeni su vodovi i ugrađena ukrasna rasvjetna tijela. Idejne projekte uređenja izradili su Matija Salaj, Zmaj-obnovitelj Starovukovarski i Aleksandar Bašić, Zmaj Starobrodski, a izvedbeni projekt izradila je Jasminka Hrabač, Zmajica Đakovačka. Ostvarenju projekta doprinijeli su Vladimir Rukavina, Zmaj Sv. Ksaverski, i Đuro Kovačev, Zmaj Đurđevački.
• Istaknuti hrvatski medaljar prof. Damir Mataušić je za Družbu 2005. godine, a u povodu njene 100. obljetnice osnutka i 15. obljetnice obnove, izradio oblikovanje prve serije zlatnika i srebrnjaka te srebrnu i zlatnu spomen medalju. Isti autor izradio je 2013. i novi lanac Velikoga meštra.
• Zmajski stol u Krapini je 2006. godine kod Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini podigao poprsje znamenitom hrvatskom paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru povodom 150. godišnjice njegova rođenja i 70. obljetnice smrti.
• Zmajski stol iz Virovitice postavio je u Virovitici spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, Zmaju od Hrvatske (2007.), i u Koriji seljačkoj književnici Mari Matočec (2008.)
• U spomen 500. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog, na poticaj Meštarskog zbora i u organizaciji Vladimira Rukavine, Zmaja Sv. Ksaverskog, te zalaganjem dirigenta mo. Josipa degl’Ivellia, Zmaja Bračkog II., održana je u Hrvatskom glazbenom zavodu 15. studenog 2008. Svečana Zmajska akademija.
• U povodu 100. godišnjice Družbe, a u produkciji Hrvatske televizije, snimljen je dokumentarni film o Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja”. Družba je prikazana kao udruga koja čuva raskoš baštine i vlastitost hrvatskoga naroda. Dokumentarni film Mi smo četa ljutih Zmaja prikazan je na HTV 30. travnja 2008. godine na dan pogibije grofa Petra Zrinskog i markiza Frana Krste Frankopana. Inicijator i organizator snimanja dokumentarnog filma bio je Vladimir Rukavina, Zmaj Sv. Ksaverski.
• Zmajski stol iz Virovitice postavlja 2009. godine spomenik narodnom tribunu i piscu, potpredsjedniku Hrvatskog Sabora, Stjepanu Sulimancu u Turnašici.
• Družba je 18. travnja 2009. godine u Kninu, na Trgu Oluje, podigla velebni spomenik kralju hrvatske narodne dinastije Dmitru Zvonimiru (1074. – 1089.). Autor spomenika je šibenski akademski kipar Aleksandar Ale Guberina.
• U Svetom Ivanu Zelini je 2011. godine zaslugom Zmajskog stola u Krapini i uz potporu grada Svetog Ivana Zeline otkriveno spomen-poprsje velikom hrvatskom pjesniku Dragutinu M. Domjaniću. Pokretač projekta bio je Zdravko Valentaković, Zmaj Zelingradski, a autor skulpture kipar i restaurator Ivan Grošinić.
• Zmajski stol iz Križevaca postavio je poprsja Ferdi Rusanu (2010.), Josipu Širokiju i Franji Viktoru Šignjaru u Virju (2012.).
• Zalaganjem Zmajskog stola u Pazinu, na inicijativu tadašnjeg pročelnika Nevia Šetića, Zmaja od Istre, svečano je 2011. u predvorju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli otkrivena bista domoljuba i hrvatskoga preporoditelja biskupa dr. Jurja Dobrile. Autor biste je akademski kipar Tomislav Kršnjavi.
• U povodu obilježavanja 140. obljetnice “Rakovičkog ustanka” u Rakovici, inicijativom i zalaganjem Ivana Nađa, Zmaja Brezanskog od Hrvata, i Aleksandra Bašića, Zmaja Starobrodskog, Družba je u suradnji sa općinom Rakovica na nekadašnjem grobnom mjestu Rakovičkih žrtava 8. listopada 2011. godine postavila spomen-obilježje Eugenu Kvaterniku i njegovim drugovima Vjekoslavu Bachu i Antunu Rakijašu. Autor obilježja je akademski kipar Radivoje Jovičić.