

Predavanje: „MEMORIJA, NOSTALGIJA I DIJASPORA“
Predavač:
dr. sc. Tuga Tarle
Opis predavanja:
Predmet ovog predavanja je uloga sjećanja u životu iseljenika tijekom procesa tranzicije u novu društvenu sredinu, u stvaranju novih odnosa unutar obiteljske zajednice i šire društvene formacije koja prolazi iskustva prilagodbe, osjećaja u procjepu, otuđenosti i odsutnosti iz svijeta života. U takvom kontekstu, memorija snabdijeva iseljenika sadržajima koji potiču nostalgiju za domom/domovinom pružajući mu iskustvo boli i emotivnoga gubitka ili pak utjehu i nadu u bolje sutra, ovisno o veličini gubitka i sposobnosti svakoga pojedinca da se prilagodi ili prepusti osjećaju beznađa. Sjećanje i s njime povezana nostalgija igraju ključnu ulogu u stvaranju i organiziranju etničkih enklava i dijasporskih institucija, utječu na njihovu internu dinamiku, ali i na suodnos s pripadnicima mainstreama kao i na ekonomski i politički status pripadnika dijaspore. Iseljenik prolazi kroz nekoliko faza prilagodbe novom okruženju, počevši od prvotnog oduševljenja do kritičkog samopropitivanja, do pobune i kritike novog okruženja do rezignacije. Toj problematici znanost još nije posvetila osobitu pozornost iako bi psiholozi i psihoterapeuti mogli posvjedočiti o brojnim problemima psihičke prirode koji su posljedica izloženosti prevelikim emotivnim iskušenjima s kojima se mora nositi iseljenik. O tome govori i činjenica da znanost poznaje pojam dijasporskih identiteta. Suvremeni iseljenici pod utjecajem globalizacije i novih tehnologija ne osjećaju tako duboke frustracije kao njihovi prethodnici. Međutim, znanost tek treba odgovoriti na pitanje o posljedicama iskorijenjenosti suvremenih nomada koji pod utjecajem tehnološkog napretka i razvoja sredstava komunikacija naoko lakše ostvaruju emotivni balans s novom okolinom, ako je istinska komunikacija još uopće moguća.
O predavačici:
Dr. sc. Tuga Tarle rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala filozofiju i komparativnu književnost na Zagrebačkom sveučilištu. Stupanj doktora humanističkih znanosti stekla je na Sveučilištu u Zadru s temom Mit o povratku u imaginariju hrvatske dijaspore u Australiji. Kao profesionalni diplomat sa završenom Diplomatskom akademijom promotor je hrvatske kulture u svijetu (Čile, Španjolska, Australija, Slovačka) te društveno angažirana publicistkinja i književnica, suradnica brojnih tjednih i dnevnih novina i časopisa, tribina i emisija. Od 2017. godine je vanjska suradnica Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u zvanju predavača. U vrijeme agresije na RH inicirala je i vodila Zakladu za skrb o djeci žrtvama rata – DORA (1991/1996.), bila je pokretač i prva predsjednica Hrvatske humanitarne mreže. Objavila je devet knjiga, a svojim prilozima sudjelovala na brojnim konferencijama i javnim tribinama i predavanjima u RH i inozemstvu. Bavi se temama nacionalnog identiteta, lobiranjem, brendiranjem, hrvatskim iseljeništvom i kulturom. Od 2018. godine uređuje i vodi emisiju na Hrvatskom katoličkom radiju “Živa veza”, posvećenu iseljenicima. Članica je Matice hrvatske (pročelnica Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo), Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog diplomatskog kluba u Zagrebu.