Predavač:
prof. dr. sc. Ljiljana Marks

Opis predavanja:
Zmajevi su mitska bića koja su znana u hrvatskoj usmenoj tradiciji u predajama, bajkama, baladama, epici. Povezuju se i kršćanskom predodžbom o vragu kao zmaju, junacima i budućim svecima koji spašavaju narod od zmaja te sličnim likovima iz srednjovjekovnoga imaginarija: basiliskom, lintvurmom (Lindwurm), zmijom. Žive ispod gradova, crkava, dvoraca ili u jezerima i močvarama te trajno prijete ljudima. Istjerati i protjerati ih može, u predajama, samo grabancijaš i stvarni i pomalo mitski lik iz usmenoknjiževne tradicije i književnosti sjeverne Hrvatske. Narativi o tome, zabilježeni još i u drugoj polovici 20. stoljeća, počivaju na vjerovanju da su neki sjemeništarci u Zagrebu, učenici „crne škole“, završili i takozvanu „trinaestu školu“, čarobnjačku, da su grabancijaši, dijaci črne škole, da mogu jahati na pozoju, zmaju, delati tuču, ali i pomoći: odvratiti tuču, vraćati i liječiti raznim travama. Okosnica predavanja upravo su zapisi usmenih predaje o zmajevima i grabancijašima – s refleksijama na hrvatsku pisanu književnost – i njihova interpretacija u lokalnome i europskome kontekstu.

Biografija predavačice:
Ljiljana Marks, rođena u Đurđenovcu, diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cijeli radni vijek provela je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Glavna su područja njezina istraživanja stilistički postupci tradicijskih pripovjedača, povijesni i suvremeni zapisi i pristupi usmenoj književnosti, napose predajama, (usmeno)književna topografija (npr. Zagreba, Beča), uporabe i artikulacije usmenih priča u historiografskim (npr. B. A. Krčelić), književnim (npr. A. Šenoa, Zagorka) tekstovima te u političkom ili promidžbenom diskursu. U knjigama „Vekivečni Zagreb“ (1994, 22000 32010), nagrađenoj 1994. nagradom Grada Zagreba, kao i u „Zagreb u pričama i predajama“, interpretira i dokumentira zagrebačku usmenu i književnu tradiciju. Kritički uredila i komentirala više pregleda priča (npr. Zlarin, Župa i Rijeka dubrovačka) te dvije zbirke hrvatskih pučkih molitvica. Objavljuje u brojnim domaćim i međunarodnim časopisima, zbornicima i knjigama. Njezini zapisi terenskih istraživanja (Kordun, Slavonija, Dalmacija, Međimurje, Zagreb i dr.) književnog folklora čuvaju se u Dokumentaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku.