Otkrivanjem biste dugogodišnjem gradonačelniku Krapine Vilibaldu Slugi, Zmaju Celjskom, obilježena 170-obljetnica njegova rođenja, Krapina, 13. listopada 2024.

Otkrivanjem biste na Hušnjakovom u Krapini u nedjelju, 13. listopada 2024., je obilježena 170-ta obljetnica rođenja Vilibalda Sluge, najdugovječnijeg krapinskog gradonačelnika koji je brojnim svojim postignućima ostavio dubok trag u povijesti Krapine. Naime, Vilibaldo Sluga bio je četiri desetljeća tadašnji načelnik trgovišta Krapine i predsjednik te nadzapovjednik DVD Krapina. Rodio se 13. listopada 1854. godine u Šentjuru pri Celju. Godine 1877. dolazi u Krapinu kao 23-godišnji mladić, a iste godineizabran je za načelnika u Đurmancu, zatim u Desiniću, u Ludbregu te u Ivancu gdje osniva dobrovoljno vatrogasno društvo. Godine 1891. se ponovo vraća u Krapinu gdje preuzima dužnost trgovišnog načelnika. Prilikom otkrivanja biste gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović, Zmaj Strahinjski II kazao je kako je uz veliki broj službenih i dostupnih podataka, još puno toga slabije poznato javnosti što je Sluga pokrenuo i napravio za Krapinu.

– Proučavajući i čitajući o njemu sve sam više spoznavao njegovu veličinu i siguran sam da u vremenu pred nama treba ozbiljno razmisliti da se možda pripremi i objavi i njegova biografija kao trajni spomen na njegov lik i djelo. A ova bista, koju je podigao grad Krapina na inicijativu Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskog stola u Krapini, je samo znak da se njegova djela pamte i da smo i na taj način željeli pokazati da vrednujemo sve ono što je napravio – istaknuo je između ostalog Gregurović koji je  u svom govoru iznio veliki broj postignuća Vilibalda Sluge čime je zauvijek zadužio Krapinu.

– Otkrili smo bistu Vilibaldu Slugi, jednom iznimnom čovjeku, toliko svestranom, toliko angažiranom, mnoge stvari koje je stvarao i danas su prisutne oko nas, kako od brojnih građevina, parkova, infrastrukture tako i brojnih udruga u kojima je bio prisutan. Kao načelnik izgradio je pučku školu, uveo gradski vodovod, izgradio armirano-betonske mostove iznad Krapinčice, klaonicu, uredio je šetalište Dolac i Stari grad, izgradio je stubište prema crkvi sv. Nikole. Svakako treba spomenuti da je preuredio groblje, izgradio tvrde makadamske ceste. Za vrijeme njegova mandata, obnovljena je župna crkva Sv. Nikole početkom 20. stoljeća, a otvoreno je i Kneippovo lječilište u Dolcu – podsjetio je Gregurović na veliki broj onoga što je učinio Sluga. – rekao je Gregurović.

Inače, sama činjenica da je bio četiri desetljeća na čelu Grada Krapine čini ga najdugovječnijim gradonačelnikom u tadašnjoj državi. Sve što je u tih četrdesetak godina Sluga ostavio iza sebe ostalo je duboko zapisano u povijesti tog grada. Bio je izuzetan promicatelj i organizator velikih projekata u Krapini. Najveća strast mu je bilo vatrogastvo te je bio član DVD-a Krapina od 1877 g. pa sve do svoje smrti 1931. godine. U tom je razdoblju s velikim uspjehom obnašao različite dužnosti, vratio čast i slavu spomenutom DVD-u pri čemu je primio brojna priznanja i odlikovanja. Između ostalog, za dugogodišnji rad, kao načelnik mjesta te predsjednik i nadzapovjednik vatrogasnog društva 1910. g. je od cara i kralja Austro-Ugarske Monarhije, Franje Josipa I., dobio je zlatni križ za zasluge za 50-godišnji rad u vatrogastvu. Davne 1928. kralj Aleksandar odlikovao ga je zlatnom kolajnom za građanske zasluge.

Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, nazočnima se obratio u ime Družbe te je predstavio Družbu kao i najznačajnija Družbina ostvarenja, a između ostalog dotaknuo se i samog Sluge

– Vilibaldo Sluga bio je doista znameniti Hrvat koji je 40 godina časno obnašao dužnost gradonačelnika grada Krapine, a isto tako bio je i naš član u Družbi Braća Hrvatskog Zmaja, Zmaj Celjski, od 1921. godine do njegove smrti u 1931. godini – nadodao je Mislav Grgić.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Hušnjakovom brdu kopao se šljunak za izgradnju okolnih cesta, a 1899. nađene su neobične fosilne kosti. Sluga je odmah o tom pronalasku obavijestio tadašnju Zemaljsku vladu te je u Krapinu ubrzo došao dr. Dragutin Gorjanović-Kramberger, koji je ustvrdio da se radi o velikom nalazištu ljudskih i životinjskih kostiju i time je Krapina postala poznata u cijelom svijetu po krapinskom pračovjeku.

Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja istaknuo je važnost i veliku ulogu Vilibalda Sluge za njihov muzej.

– On je zajedno s Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom 1904. godine ovdje u Krapini organizirao jedan antropološki skup povodom koje su došli znanstvenici iz čitavog svijeta ne bili se i sami uvjerili u veliko otkriće koje se desilo ovdje na Hušnjakovom 1899. godine, a i sam Vilibaldo Sluga otvorio je nekada poznatu Kneippovu zgradu, Kneippovo lječilišta u kojem je gotovo 50 godina bio smješten stari postav muzeja Evolucije – nadodao je Jurica Smabol.

Vilibaldo Sluga čitav svoj život posvetio je Krapini s jedne strane ali je zapustio brige oko vlastite imovine. Umro je u teškom materijalnom položaju u Krapini, 15. siječnja 1931. godine.

Autorica biste, Mirjana Drempetić Hanžić naglasila je kako je prema jednoj fotografiji mogla primijetiti kako je Vilibaldo Sluga zatajan i skroman, iako je je nevjerojatno zaslužan za grad

– Nema mjesta gdje se nije dotaknuo, gdje nije pomogao ljudima da se osjećaju dobro, zdravo, lijepo. Dobila sam samo jednu fotografiju njega kako slavi neku svoju godišnjicu Vatrogasnog staža. Dijelova mi je ponosno, skromno, samozatajno i mislim da je stvarno zaslužio da bude ispod ovog nalazišta. Ovo je jedan spomen na njega u njegovom šetalištu da ljudi obnove sjećanje i da mu zahvale za sve što je dao gradu Krapini, Zagorju i našim ljudima – nadodala je Mirjana Drempetić Hanžić

Bistu su zajednički otkrili Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović, Zmaj Strahinjski II te autorica Mirjana Drempetić Hanžić, a blagoslovio ju je krapinski župnik, velečasni Davor Štuljan.

Prije otkrivanja biste na Gradskom groblju u Krapini izaslanstvo Grada Krapine, Grada Ivanca, Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja te Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krapina položilo je cvijeće i zapalilo svijeće na grobu Vilibalda Sluge.

Na otkrivanje biste stigli su i Meštar obredničar Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, gradonačelnik Ludbrega i saborski zastupnik Dubravko Bilić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, saborska zastupnica Ljubica Jembrih te predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenko Đuras i pripadnici DVD-a Ivanec, načelnik Općine Desinić Zvonko Škreblin kao i načelnici susjednih općina.