Otkrivena spomen-ploča Franu Kurelcu, Oštarije, 9. studenoga 2024.

U Oštarijama je u subotu 9. studenoga 2024. svečano otkrivena spomen-ploča Franu Kurelcu (1811. – 1874.), povodom 150. godišnjice njegove smrti i 195. obljetnice njegova dolaska u Oštarije, gdje je živio od 1829. do 1833. Pokrovitelj svečanog otkrivanja spomen-ploče bio je Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Fran Kurelac (Bruvno, 14. I. 1811. – Zagreb, 18. VI. 1874.) znameniti je hrvatski jezikoslovac i književnik, preporoditelj, izniman stilist, pisac proglasa, putopisac, prevoditelj, govornik, sakupljač jezičnog narodnog blaga, knjižničar, učitelj, akademik i istinski domoljub. Jedan je od najznačajnijih filologa, s iznimnom originalnošću, sredine 19. st. kada je nastajala standardizacija hrvatskoga jezika. Gradio je književni (standardni) jezik na temelju starije hrvatske književnosti i rječnicima hrvatske jezične baštine te mnogobrojnim crkvenoslavizmima, vlastitim tvorenicama, gramatičkim i leksičkim oživljenicama. Zagovarao je čistoću jezika, kao i uklanjanje riječi stranog podrijetla, korijenski pravopis te je izražavao veliku sumnju prema novotvorenicama. Njegovo najplodnije djelovanje bilo je u Rijeci, tada je kao predvodnik riječke filološke škole izvršio snažan utjecaj na književnojezične koncepcije 19. st. U Oštarijama mu se očitovala sva ljepota čistog narodnog jezika čakavskog narječja, nakon čega je počeo postupno zagovarati narodni jezik čakavskog narječja kao sastavnicu hrvatskog književnog jezika.

Delegaciju Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ predvodio je već po treći puta u Oštarijama Mladen Kuka, Zmaj Abesinski II. pročelnik Zmajskog stola u Karlovcu i izaslanik Velikog meštra Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaj Strossmayerskog. Ostali članovi Družbe na ovom skupu bili su: Izv. prof. dr. sc. Snježana Schuster, Zmajica od Kamenitih vrata V., Bruno Kendjel, Zmaj od Karlovačke zvijezde, Tomislav Beronić, Zmaj od Glagoljice, Damir Pleša, Zmaj Rečički III., Ivica Mihaljević, Zmaj Oštarijski II. i zmajski pripravnik prof.  dr.  sc. Mladen Garašić

Nakon što su spomen-ploču otkrili organizatori Ivica Mihaljević, Zmaj Oštarijski II. i Anton Božičević, nazočnima se prigodno obratio mons. Nedjeljko Pintarić, potom i blagoslovio spomen-ploču.

O značenju djelovanja Frana Kurelca u Akademiji, kontekstu u kojem je djelovao i dosezima njegovih djela, njegovu riječkom razdoblju i općem okviru djelovanja, o lokalnom značaju ovoga događaja i razlozima postavljanja spomen-ploče govorili su: akademik Ranko Matasović u ime pokrovitelja prof. emeritus dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, prof. dr. emerita dr. sc. Diana Stolac načelnik Općine Josipdol Dragan Rudančić, dipl. ing. Ivica Mihaljević, Zmaj Oštarijski II.

Gosti i sudionici iz Bratislave Muško jačkarno društvo Hrvatski Jandrof na čelu s Radoslavom Jankovićem predsjednikom Hrvatskoga kulturnog saveza u Slovačkoj, posebice su svojim nastupom privukli pažnju i obogatili ovaj događaj. Pjevali su Jačke – hrvatske narodne pjesme: Hranila je majka, Protuliće drago vrime jur nam dohaja, Šećem placu gori doli.

Među nazočnima na ovom skupu bio je autor lijepog brončanog reljefa Frana Kurelca na spomen-ploči akad. kipar i medaljer Stjepan Divković.

Ovaj kulturni događaj, zasigurno i povijesni za ovo mjesto, još su svojom prisutnošću uveličali: izv. prof. dr. sc. Natalija Palašić – Odsjek za kroatistiku (Rijeka), dr. sc. Vida Vukoja, ravnateljica Staroslavenskog instituta, dr. sc. Jasna Vince, dr. sc. Mladen Smolčec, mr. sc. Ljerka Smolčec, hrv. književnik Ivica Jurjević, dr. sc. Mariju Buzov, Anđelina Božičević, prof. reh., i Ivan Malčić dipl. ing., izaslanik predsjednika „Hrvatsko-austrijskog društva Zagreb“ Josipa Zelića, Zmaja od Svetog Josipa.