Zmajski stol Dubrovnik je u Dubrovniku 15. ožujka 2013. predstavio Zbornik Stijepa Obada u Salonu od zrcala Narodne knjižnice Grad. Zbornik su predstavili prof. dr. Marko Trogrlić, dekan Filozofskog fakulteta u Splitu, prof. dr. Josip Vrandečić, predstojnik odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i mr. sc. Ivan Mustać, Zmaj od Omble. Moderator predstavljanja bio je Nikola Obuljen, Zmaj Lapadski II. Predstavljenju je nazočio i dr. sc. Stijepo Obad, profesor emeritus, Zmaj Konavoski.
Evo nekoliko rečenica iz izlaganja Ivana Mustaća, Zmaja od Omble: “Zbornik u prvoj cjelini nosi naslov Profesor, znanstvenik, promicatelja hrvatske baštine i sadrži 13 priloga, koji obrađuju znanstveno, kulturno i društveno djelovanje prof Obada. U drugoj cjelini nalaze se raznoliki članci, njih 22, slobodne autorske tematike, vezani, uglavnom za novovjeku hrvatsku, osobito dalmatinsku povijest. Zborniku je na kraju priložena profesorova bibliografija, koja ima nekoliko stotina naslova. Autori ovih priloga nas upućuju na zakonitost, u kojoj su se sociološki i moralni čimbenici, u svim svojim oblicima, kroz desetljeća i stoljeća sukobljavali, da bi rodili jednu novu stvarnost, vrijednu žrtve i umiranja. Meni je drago što su večeras s nama i dvojica od 13 povjesničara, koji su pisali ove priloge. Oni će nam stručno govoriti ovom prigodom. Što se pak mene tiče, govorim kao Stijepov dugogodišnji prijatelj s kojim me vežu drage uspomene iz arhivskih istraživanja u Povijesnom Arhivu u Dubrovniku kao i suradništvo u dvama hrvatskim kulturnim društvima: Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” i HKD “Napredak”, pa je i to razlog da ovom prigodom progovaram i o znanstvenom putu prof. S. Obada, čija je posebna pozornost usredotočena na područje njegovog šireg zavičaja.
Znanstveni prvijenac mu bijaše 1960. Stanovništvo Dubrovnika u doba pada Republike, a doktorska disertacija Dubrovnik revolucionarne godine 1848/49. U njoj je obradio zbivanja u Dubrovniku i Dalmaciji u godinama proljeća naroda. Temeljito je istražio preporodno vrijeme, socijalna previranja, lijeve tendencije i nacionalno pitanje u Dubrovniku i Konavlima, što mu je donijelo vodeće mjesto u historiografiji za doba nakon Dubrovačke Republike. Dubrovčani pamte Stijepa i po brojnim predavanjima i simpozijima u kojima je stručno i redovito emotivno nastupao u Gradu. U devedesetima svome zavičaju posvećuje naročitu pažnju, potaknut vremenom, kad se odlučivalo o teritoriju i granicama na hrvatskom jugu. Kako je dobro znao za starija i najnovija presizanja srpskih i crnogorskih susjeda na najjužniji hrvatski poluotok Prevlaku i njen rt Ostro – Oštro, ali i svjestan praznine o tim pitanjima u hrvatskoj historiografiji, svojim koautorskim djelima Konavovska Prevlaka i Južne granice Dalmacije od 15. st. do danas tu je prazninu ispunio”.
Nakon predstavljača nazočnima se obratio i Stijepo Obad nadahnutim govorom, što je izazvalo ovacije prepune dvorane. Nastupila je i klapa “Oštro” iz Cavtata.