U organizaciji Meštarskog zbora povodom Dana glagoljice 22. veljače, u srijedu 19. veljače 2025. član Zmajskog stola u Karlovcu Tomislav Beronić, Zmaj od Glagoljice, predstavio je svoja slobodna istraživanja porijekla pisma naših predaka objavljena u knjizi „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“.
Nakon što je meštar obredničar Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, održao uvodnu riječ autor je pozvao sve polaznike prvog zmajskog tečaja glagoljice održanog tijekom siječnja i veljače te im uručio prigodna priznanja, a potom se nazočnima obratila posebna gošća – gospođa Ivkica Mikuš glagoljašica i umjetnica, koja je autoru uručila prigodni dar – sliku sa svojim viđenjem hrvatskog zmaja.
Urednik knjige Goran Majetić, ujedno i urednik portala „Budni div“ na kojemu je tijekom prošle godine objavljena većina tekstova iz ove ove knjige, u uvodnom se govoru posebno osvrnuo na kontinuitet obitavanja Hrvata na ovom prostoru još od kamenog doba, neovisno o tome kako su se naši preci tada nazivali (Iliri, Japodi, Delmati… Hrvati).
U svom dijelu predstavljanja autor je govorio o okolnostima u kojima je nastala tzv. ćirilometodska terorija te o njezinim slabostima, nedostacima i nelogičnostima koje su toliko goleme, naročito u svjetlu suvremenog poimanja znanosti, da je više naprosto ne možemo ozbiljno doživljavati, te istaknuo da će istraživanja porijekla glagoljice na ovaj ili onaj način preuzeti arheologija kao svojevrsna forenzika povijesti. Knjiga „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ donosi neke primjere ukrasa na keramici i uzorke nakita ilirskih žena iz kojih se jednostavno i lako mogu izvesti simboli odnosno znakovi svakog pojedinog slova glagoljice, što je autora navelo na razmišljanja o „ženskoj teoriji“ odnosno doprinosu ilirskih žena u nastanku ovoga pisma.
Kao posebnu atrakciju prije i nakon središnjeg dijela večeri nazočni su mogli pogledati probne otiske romana „Legenda o hrvatskom zmaju“ u dva izdanja – na glagoljici i na latinici – kojega ćemo predstaviti na istom mjestu na Jurjevo u čast 120. obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te inicijalna slova majstora kaligrafije Emila Faldića korištena u ukrašavanju glagoljskog izdanja.