Na izmaku 2025. godine, godine koju je Hrvatski sabor proglasio godinom obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, 15. prosinca u organizaciji Državnog arhiva u Slavonskom Brodu i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajskog stola u Slavonskom Brodu priređena je prigodna izložba „Nacionalne teme u hrvatskom nakladništvu prve polovine 20. stoljeća“, autora Ivana Stipića, Zmaja Virskog od Svetog Jurja. Nakon lipanjske izložbe „Naprijed hrvatski narode za svoju slavu u čast!“ doc. dr. sc. Josipa Jagodara, Zmaja od Kobaša ovo je druga po redu izložba Zmajskog stola u Slavonskom Brodu koja je priređena povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
NACIONALNI TEME U HRVATSKOM NAKLADNIŠTVU
PRVE POLOVINE 20. STOLJEĆA
Državni arhiv u Slavonskom Brodu, 15. prosinac 2025. do 15. siječanj 2026.
Hrvatska pisana kultura ima svoju dugu povijest. Među ostalim, ona je i trojezična (hrvatski, latinski i staroslavenski/ crkvenoslavenski) i tropismena (latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica – bosančica). Njezina pisana povijest je duga i seže od nama danas davnog hrvatskog srednjovjekovlja. Hrvatsko nacionalno nakladništvo bitno je mlađe od nje, a njegovu povijest možemo pratiti od 1694., kada je Hrvatski sabor predao »zemaljsku tiskaru« Pavlu Vitezoviću Ritteru koji je tim činom postao prvi nacionalni nakladnik u punom smislu riječi. U prvoj polovini 20. st. Naše nacionalno nakladništvo doživljava svoj vrhunac.
Različita kulturna, književno-kulturna razdoblja koja prethode hrvatskoj moderni unatoč značajnom doprinosu nacionalnoj kulturi (vjersko-poučna djela, ljetopisi, narodna epika, začetci povijesnih romana, borba protiv Osmanlija, jezična pitanja, nacionalni politički programi) ne dotiču se, ili se rubno dotiču, široko zahvaćenih nacionalnih tema u značajnijem obliku do, kako je rečeno, vidljive ekspanzije tematski usmjerenog nakladništva u prvoj polovini 20. stoljeća. Nastavak rasta hrvatskog nakladništva u bitnom je usporio nastanak FNRJ/SFRJ i s njom sklanjanje iz javnog fokusa svega onog nacionalnog, navlastitog, hrvatskog.
Kao autoru, cilj mi je bio iskoristiti ovu 2025. godinu kada slavimo 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva te iz knjižničnog mraka izvući i prezentirati pregled hrvatske nakladničke produkcije prve polovine dvadesetog stoljeća kroz mali parcijalni prikaz nacionalnih tema koje su prije stotinu godina bile u središtu interesa hrvatske intelektualne elite. Izložbom sam obuhvatio samo knjižnu produkciju, a podijelio sam je u sedam cjelina.
U prvoj cjelini Temelji enciklopedistike u Hrvata prikazani su začeci i razvoj hrvatske enciklopedistike u prvoj polovini 20. stoljeća od Zoch – Mencinovog Priručnog rječnika sveobćega znanja ili Male hrvatske enciklopedije i Minervina konverzacijskog Leksikona Minerva (1936.) preko projekta izrade opće i nacionalne Hrvatske enciklopedije (1941. – 1945.), enciklopedijskog priručnika Naša domovina (1943.), projekta dječje enciklopedije Knjiga za tebe (1930.), omladinskog enciklopedijskog zbornika Znanje i radost (1942. – 1944.), biografskog leksikona Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925. do druge vrste referentne građe (povijesti književnosti, pov. kulture, kazališta, opere, …).
Cjelina koja prikazuje nakladništvo tematski vezano za maglovitu povijest hrvatskog srednjovjekovlja nazvana Hrvatsko Kraljevstvo važan je dio vezan uz ovogodišnje obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, a predstavljena je izborom publicistike tematski vezane uz 1000. obljetnicu Hrvatskoga Kraljevstva iz dvadesetih godina 20. stoljeća. Uglavnom su u pitanju prikazi hrvatskih vladara u različitim žanrovima od Stjepana Miletića, Ferde Šišića, Kerubina Šegvića, Petra Karlića, Bulića, Katića, Guberine i drugih autora.
Treća cjelina Proslava 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u nacionalnom nakladništvu daje prikaz hrvatskog nakladništva vezanog uz samu 1000. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva, a pored izloženih naslova u produkciji Odbora za podignuće spomenika kralju Tomislavu i Odbora za proslavu tisućgodišnjice hrvatske države prikazani su i drugi nakladnički poduhvati vezani uz milenijsku proslavu. Kao zasebni dodatak predstavljen je i projekt svetojeronimske biblioteke Hrvatski narod u pripovijestima. Biblioteka je zamišljena kao jedinstveni niz izdanja različitih autora uz pomoć kojih bi se, kroz lokalnu priču u obliku književnih crtica, novela i pripovijesti, hrvatski narod koji je komunikacijski izoliran, a životno vezan uz različite krajeve i zemlje upoznao sa svojom nacionalnom subetničkom raznolikosti. Od najavljenih šesnaest naslova do 1945. otisnuto ukupno četrnaest i to u vrlo visokoj nakladi koja je dosezala i do 25.000 primjeraka po naslovu. Sastavni dio tematske cjeline Proslava 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u nacionalnom nakladništvu. prigodno čine i izložene i opisane publikacije nastale u nakladi Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”. Družba „Braća Hrvatskog Zmaja” izdala je u svojoj nakladi od 1908. do 1945. pedesetak knjiga pretežito s povijesnom i kulturnom tematikom (povijesne osobe i događaji, značajni nacionalni spomenici i gradovi, hrvatsko plemstvo, hrvatski jezik, arheologija i dr.) Dio publiciranih radova je digitaliziran, a dio i ponovo objavljen u tiskanom izdanju. Uz vlastitu nakladničku djelatnost, mnogi ugledni članovi Družbe tiskali su radove sa sličnom tematikom vezanom za nacionalnu povijest i kulturu i kod drugih nakladnika (Horvat, Deželić, Mayer, Gruber, Klaić, Strohal i dr.) Njihov doprinos hrvatskoj kulturi, uz rad članova Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Društva sv. Jeronima, možemo valorizirati kao jedan od značajnijih doprinosa izgradnji nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u prvoj polovici 20. stoljeća.
Četvrta cjelina Povijest u Hrvata predstavljena je izborom iz nakladništva klasičnih povijesnih izdanja. U toj cjelini zastupljeni su s različitim temama iz Hrvatske povijesti referentni autori Klaić, Šišić, Skok, Pilar, Dabinović, Deželić i drugi. Prigodnice su dio te cjeline koje prikazuju obljetničarske monografije posvećene značajnim povijesnim osobama (Tomi Splićaninu, biskupu Strossmayeru, Ljudevitu Gaju, Anti Starčeviću, Eugenu Kvarterniku i dr.)
Peta cjelina Nacionalne teme u hrvatskoj književnosti autorski je izbor značajnijih djela i tema iz hrvatske književnosti. U izboru se mogu vidjeti djela Matoša, Gjalskog, Krleže, Zagorke, Budaka, Nazora, Nikole Andrića, Car Emina, Grgeca, Brlić-Mažuranićke, Kovačića, Cesarca, Švel-Gamiršek, Begovića i drugih autora koja za okosnicu predstavljenog djela imaju nacionalnu temu.
Veliki dio prvih desetljeća 20. stoljeća zajednička je povijesna baština Hrvata u granicama današnje Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine tako da šesta cjelina Hrvatske nacionalne teme i Herceg-Bosna predstavlja i nacionalne teme Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zastupljeni autori su: Šišić, Radić, Ivan Klarić, Mandić, Safvet beg Bašagić, Dželaluddin Kurt, Hamdija Kreševljaković i dr.
Heterogenim skupom tema od nacionalnog značaja u hrvatskom nakladništvu završava izložbeni postav jednostavno naslovljen Nacionalne teme – različito. Prikaz je to nakladništva vezanog uz nacionalnu geografiju, etnologiju, rudarstvo, umjetnost, politiku i drugo.
Ova izložba svojim skromnim doprinosom ima za cilj doprinijeti sveopćoj proslavi 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva i u tom kontekstu treba je i vrednovati uz sve njene moguće prednosti i mane u smislu njena mogućeg popravljanja, dopunjavanja i prevladavanja nekim boljim uvidima. Kao autor svjestan sam činjenice da se s ovim izložbenim postavom moglo učiniti puno toga još boljim i kvalitetnijim, ali to je ujedno i poticaj za neke buduće izložbe i istraživačke projekte. Izložba bi svojom referentnošću u manjem obimu trebala dati presjek bogatog nakladništva druge vrste, hrvatskog nacionalnog nakladništva bogatog nacionalnim temama. Pomoću QR coda posjetitelji mogu prelistati i dostupne digitalizirane primjerke građe
Izložbom se autor prigodno pridružuje nacionalnoj, svehrvatskoj proslavi 1100 obljetnice Hrvatskog Kraljevstva odajući priznanje autorima drugih događanja (izložbe, predavanja, kazališne predstave i dr.) kojima je prije stotinu godina, već davne 1925. proslavljen isti događaj. Izložba je posvećena 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, a sva izložbom prezentirana građa iz privatnog je fonda obiteljske knjižnice Stipić.
Ivan Stipić, Zmaj Virski od Svetog Jurja