U gradu Petrinji nastavlja se stoljetna tradicija očuvanja lipe. Sadnice lipe, visoke više od tri metra, označavaju početak projekta broj 15 Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (https://1100.dbhz.hr/), pokrenutog u prigodi obilježavanja generacijski jedinstvene i velike svehrvatske 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Sadnja stabala lipe vraća nas u prošlost, kada su naši predšasnici 1925. godine, povodom 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, zasadili prve lipe duž obala Petrinjčice, stvarajući prepoznatljivo šetalište koje i danas krasi ovaj predivan povijesni grad. Najupornija stabla još i danas svjedoče obilježavanju 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i tradicije šetališta, u dužini 3,5 kilometra sa svake strane.Lipa, kao sveto drvo starih Slavena, kroz stoljeća je ostala simbol hrvatske kulturne i povijesne baštine. Sadnja 1100 stabala ne samo da će uljepšati Petrinju, nego će i očuvati tradiciju započetu prije jednog stoljeća.
Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa. U našim krajevima rastu bijela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velelisna lipa (Tilia platyphyllos) i sitnolisna lipa (Tilia cordata). Kroz povijest stari Slaveni (Hrvati) živjeli su u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slavensko drvo. Uobičajeno je bilo i vjerovanje da lipa čuva čovjeka od zla i uroka, a budući da su vjerovali da grom nikada ne udara u ovo stablo, u svoje su nastambe stavljali grančice lipe kao zaštitu od gromova, zbog toga su često sadili lipe, a smatrali su da sječa lipe donosi nesreću.
Grad Petrinja često se naziva i Grad Lipa. U gradskom parku poznate su četiri lipe ilirke iz vremena Ilirskih provincija, odnosno Napoleonovog vladanja Petrinjom i Banovinom, posađene između 1809. i 1813. godine, a koje su uvrštene na Popis zaštićenih stabala u Republici Hrvatskoj. U sklopu projekta Lipa, stablo hrvatsko-francuskog prijateljstva, organizirana je sadnja kloniranih mladica stare lipe ilirke. Klonirane sadnice lipe iz doba Napoleona posađene su u Ekološkom centru Vrata Zrinske gore kako bi se sačuvao njihov genetski materijal, a zasadili su ih francuski veleposlanik Gaël Veyssière i gradonačelnica Magdalena Komes. Veleposlanik Gaël Veyssière rekao je kako ovaj događaj ima značenje u povijesnom smislu jer se prisjećamo nasljeđa Ilirskih provincija, a istovremeno je i znanstveni događaj jer kloniranjem sadnica lipe ukazuje na važnost održivosti baštine.
Tijekom ljeta 2023. godine obavljeni su razgovori s odgovornim osobama u gradskom poduzeću Komunalac Petrinja, koji su iskazali svoju spremnost za suradnju i pomoć na ovom projektu.
U ožujku 2025. godine, na nasipu uz Petrinjčicu, posađeno je prvih 20 otpornih mladica, do tri metra visine i promjera 14 centimetra, u suradnji s tvrtkom Komunalac Petrinja. Ključni nositelji inicijative su Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matica hrvatska, dvije organizacije koje već stoljećima njeguju hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu. Među glavnim pokretačima ovog značajnog projekta su direktor Komunalca Željko Tonković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji Vladimir Krpan, Zmaj od Zrinske gore, pročelnik Zmajskog stola u Sisku Željko Crnković, Zmaj od Svetog Lovre u Petrinji te dugogodišnji član i bivši predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji Davor Salopek.
BUDUĆI KORACI I POZIV NA SUDJELOVANJE
Planirano je da se preostalih 1080 stabala posadi tijekom jesenskih mjeseci, što je optimalno razdoblje za sadnju. Ova vrijedna inicijativa financirana je donacijama Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, no kako bi projekt bio uspješno dovršen, organizatori pozivaju građane, donatore i sponzore da podrže ovu akciju i doprinesu očuvanju kulturne i prirodne baštine grada Petrinje.
Sadnja lipa u Petrinji nije samo hortikulturni projekt – ona je podsjetnik na bogatu povijest, simbol identiteta i dokaz kako zajedništvo može stvoriti nešto trajno i vrijedno za nadolazeće generacije.