Slijedeći svoje uzvišeno geslo “PRO ARIS ET FOCIS DEO PROPITIO“ – “Za žrtvenike i ognjišta s Božjom milošću”, Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” osniva u Dubrovniku 16. studenoga 1925. svoj Zmajski stol, koji se tada nazivao “Radni ogranak u Dubrovniku”. Prvi “Meštar predsjednik”, tako se nazivao sadašnji pročelnik, bio je ugledni dubrovački odvjetnik i pisac dr. Niko Zvonimir Bjelovučić. On se već 1910. godine obraća Meštarskom zboru, upravi Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” s prijedlogom da Zmajevci prošire svoj rodoljubno kulturni rad na Istru, Dalmaciju te Bosnu i Hercegovinu. Kako Družba do tada nije održavala nikakve veze izvan granica Kraljevstva Hrvatske i Slavonije, njegov je prijedlog prihvaćen s oduševljenjem i radošću pa mu je u tom smislu odgovoreno sa zamolbom da poradi na odabiru čestitih i vrijednih Dubrovčana, koji bi htjeli pristupiti Družbi i raditi na unapređenju njezine djelatnosti. Meštarski zbor na svom sijelu 23. studenoga 1910. prima dr. Nika Zvonimira Bjelovučića za redovita člana i podjeljuje mu zmajsko ime, Zmaj Sutvidski, prema njegovom dvorcu Sutvid kraj Drača na Pelješcu.
Dr. Bjelovučić ostvario je povjerenu mu zadaću pa je tako uspostavljena prva veza Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” s Dalmacijom preko drevnog Dubrovnika. Uslijed Prvoga svjetskoga rata 1914. obustavljeno je djelovanje svih kulturnih društava u Trojedinom kraljevstvu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pa tako i Družbe, a time i nastojanja Zmaja Sutvidskoga u Dubrovniku. Nakon dozvole ponovnoga djelovanja kulturnih društava u proljeće 1917., Družba nastavlja svoje aktivnosti, posebice pripremanje za proslavu 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, koju je Družba bila predložila Hrvatskom narodu 1906. godine. Toj se inicijativi pridružuje i dr. Bjelovučić, koji uz žarku želju da što prije dođe do proširenja Družbina rada na Dalmaciju i Bosnu i Hercegovinu, ulaže sve svoje sile da se Milenijska obljetnica hrvatskoga kraljevstva svečano obilježi i u Dubrovniku. Velikim zalaganjem dr. Bjelovučića i Radnoga ogranka, u Dubrovačkom okruženju, podignuto je 70 ploča u spomen prvom hrvatskom Kralju Tomislavu. Konačno 1925. stekavši svojom neumornim radom velike zasluge za promicanje Družbinih ideja, posebice za organizaciju proslave Milenijuma u južnoj Hrvatskoj, i okupivši oko sebe ugledne Dubrovčane, sve čelik-Hrvate, dr. Niko Zvonimir Bjelovučić dobiva odobrenje Meštarskoga zbora, da u “kruni hrvatskih gradova” osnuje ogranak Zmajskoga bratstva. Tako je 16. studenoga 1925., kada je Matica slavila 20. obljetnicu svoga bogatog, požrtvovnog i nesebičnoga kulturnoga djelovanja za rod i dom hrvatski, u Dubrovniku osnovan Radni ogranak Družbe. Sjedište mu bijaše u dvorani, poviše Vrata od Ploča, između zvonika i palače Sponze, a njegov prvi upravni odbor tvorili su: Meštar predsjednik dr. N. Zvonimir Bjelovučić, Zmaj Sutvidski, zamjenik Meštra-predsjednika dr. Niko Koprivica, Zmaj Cavtatski, tajnik Petar Krešimir Slovinić, Zmaj Budvanski i blagajnik dr. Niko Kisić, Zmaj Komolački. Od svoga osnutka pa do zabrane djelovanja 4. ožujka 1946. Radni ogranak u Dubrovniku, koji je imao posebni status u Družbi, okupio je 74 člana. Među njima nalazimo sve slojeve tadašnjega dubrovačkoga društva, gradonačelnike: dr. Niku Koprivicu, Zmaja Cavtatskoga, i dr. Josipa Baljkasa, Zmaja od Krešimir-grada; odvjetnike: uz spomenutoga dr. Bjelovučića, Miha Kisića, Zmaja od Rijeke Dubrovačke, dr. Vicka Svilokosa, Zmaja Lapadskoga, predsjednika ogranka od 1932., Stjepa Perića, Zmaja od Brodaca, dr. Antu Sugju, Zmaja Pelješkoga, dr. Balda Pokovića, Zmaja od Ploča; svećenike: don Djura Krečaka, Zmaja sv. Mihajla na Lapadu, dr. fra Petra Vlašića, Zmaja Velalučkog, don Mata Vlahušića, Zmaja sv. Vlaha, dr. Urbana Taliju, Zmaja Gospe od Šunja, don Antuna Liepopilija, Zmaja Dubrovačkoga; liječnike: dr. Ivana Bobića, Zmaja od Gruža, dr. Mata Šimunkovića, Zmaja Pločanskoga; profesore: dr. Josipa Posedala, Zmaja Supetarskoga, Tomislava Macana, Zmaja od Dubca, Rika Franičevića, Zmaja od Minčete, dr. Josipa Aranzu, Zmaja Kaštelansko-bihaćkoga, Maksimilijana Miloševića, Zmaja Dobrotskoga; trgovce: Juraja Veramentu, Zmaja od Stravče, Milana Goesla, Zmaja od Popova tornja, Rugjera Bracanovića, Zmaja Lokrumskoga, Iva Kukuljicu, Zmaja od Srđa i mnoge druge.
Radni ogranak u Dubrovniku bio je izuzetno aktivan. Uz već spomenutih 70 spomen ploče u čast prvom hrvatskom kralju Tomislavu (925.-1925) ogranak je podigao i 10 ploča u Gradu, među kojima ističemo onu Ivanu Gunduliću, Rugjeru Boškoviću te hrvatskome kralju Miroslavu i kraljici Margariti u crkvi sv. Stjepana.
25. listopada 1944. komunisti su izvršili stravični zločin, ubivši samo na otočiću Daksi, više od 60 hrvatskih intelektualaca svih zvanja i zanimanja tadašnjega dubrovačkoga društva i među njima pet članova Družbe: dr. Nika Koprivicu, Zmaja Cavtatskoga, odvjetnika i gradonačelnika Dubrovnika, don Gjura Krečaka, Zmaja od sv. Mihajla na Lapadu, župnika istoimene župe, dr. Balda Pokovića, Zmaja od Ploča, odvjetnika, Milana Goesla, Zmaja od Popovoga tornja, trgovca i Maksimilijana Miloševića, Zmaja Dobrotskoga, ravnatelja Preparandije dubrovačke. Dosada nitko nije procesuiran za ovaj zločin, a žrtve su smaknute bez suđenja, tek je sutradan osvanuo plakat o zločinačkoj egzekuciji.
Nakon ukidanje Družbe, ukinut je i 1946. Radni ogranak Družbe u Dubrovniku. Nakon demokratskih promjena i uspostave neovisne države Hrvatske 10. studenog 1990. obnovljen je Zmajski stol u Dubrovniku i uspješno djeluje u duhu Družbinih Pravila. Organiziraju se predavanja, predstavljanja knjiga, koncerti, tribine. Zmajski stol podigao je i 4 spomen ploče zaslužnim Hrvatima, koji su djelovali na dubrovačkom području i to: slikaru i pjesniku Antunu Masli, preteči današnjeg knjigovodstva Benediktu Kotruljeviću, uglednom franjevcu Urbanu Taliji, Zmaju Gospe od Šunja te dr. Niku Zvonimiru Bjelovučiću, Zmaju Sutvidskome, osnivaču Družbe na dubrovačkom području.
Obnovljen je zapušteni grb hrvatskoga pjesnika Ivana Gundulića, te po obnovi ponovno ugrađen u njegov spomenik u središtu Dubrovnika. Obnovljena je i spomen ploča Mihu Klaiću, što ju je Družba postavila 1940., a u tijeku je postupak za postavljanje spomen ploče slikaru Đuri Pulitiki.
Zmajski stol Dubrovnik u dva navrata je bio organizator i domaćin zborovanja Zmajskih stolova južne Hrvatske (Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik), a u 2014. planiramo i treće zborovanje.
Na žalost nikako ne uspijevamo trajno riješiti pitanje prostorija za rad i djelovanje, pa smo momentalno opet beskućnici. Obećano nam je da ćemo dobiti prostor zajedno s HKD “Napredak” početkom 2014. Nadamo se realiziranom obećanju.