28. listopada 2019. godine u organizaciji Zmajskog stola Karlovac i Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinska” grada Karlovca, obilježena je 378. obljetnica vjenčanja Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskog. Njihovo vjenčanje je održano u franjevačkom samostanu Crkve Presvetog Trojstva u Karlovcu, 27. listopada 1641., a svadba u sadašnjem Muzeju grada Karlovca, tadašnjoj kuriji Katarininog oca Vuka Frankopana i u Starom gradu Ozlju.
Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zmajski stol u Karlovcu je na ulazu u Muzej grada Karlovca, mjestu svadbe Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskog, 27. listopada 2004. postavila novu spomen ploču za podsjećanje na taj dan. Ploču je još 1941. postavio Viteški red Hrvatskog Zmaja i grad Karlovac na 300.-tu obljetnicu vjenčanja Ane Katarine i Petra, ali je ona je 1945. godine uništena.
Od 2004. već 15 godina “tradicionalno” Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinski” grada Karlovca i Zmajski stol u Karlovcu, povodom obilježavanja dana vjenčanja Ane Katarine i Petra, polažu vijenac na ploču i organiziraju predavanja o obitelji Zrinski i Frankopan. Većinom su predavanja bila od članova Družbe iz Zmajskog stola u Karlovcu ili rjeđe gostiju. Tako je bilo i ove godine.
Ove godine na obilježavanje 378. obljetnice vjenčanja u Muzeju grada Karlovca, predavač je bila Zmajica Mrežnička. Ona je održala predavanje o prvoj kćeri Ane Katarine i Petra Zrinskog, o Jeleni Zrinski rođenoj u Ozlju, koja je nastavila borbu protiv habsburškog apsolutizma u Ugarskoj, gdje se udala i nastavila živjeti.
Prigodnu glazbenu točku o Jeleni Zrinski, na tekst prof. Staničić iz Ozlja, uglazbio je Zmaj Karlovački od Korane, a izveli su je profesori Glazbene škole Karlovac, sopranistica Radmila Bocek i pijanist Ognjen Gravura. Pjesma je svojim sadržajem bila odličan uvod u predavanje o Jeleni.
Majka Ana Katarina i kćer Jelena, osim genetske veze bile su povezane i sudbinom, dvije žene iste kobne sudbine. U našim medijima, javnosti i našoj percepciji Jelena Zrinski je manje spominjana i u Hrvatskoj znana, ali nije manje velika i manje značajna od svojih roditelja. Pokazala je austrijskom Caru Leopoldu I., koji je zatočio i uništio joj obitelj, oca, majku, brata, djecu, imovinu, kako se jedna Zrinsko-Frankopanka može boriti i prkositi mu.
Ipak je Jelena uspjela dulje vrijeme na divljenje cijele Europe hrabro prkositi caru Leopoldu I., skoro tri godine braniti sebe i svoju djecu u tvrđavi Munkač, a po svom suvremeniku Luju XIV. prozvana je “Najhrabrijom ženom Europe svoga doba”- srčana Zrinjevka. U Mađarskoj je cijene kao nacionalnu heroinu, koja je rodila njihova najvećeg nacionalnog junaka, Franju Rakoczy-a II., koji je svoju srčanost i borbenost u borbi protiv habsburškog apsolutizma za nacionalno oslobođenje Ugarske, očito naslijedio od svoje majke Jelene i djeda Petra Zrinskog.