Dr.sc. Marija Šiško Kuliš, Zmajica od svetog Mihovila, članica Sekcije za gospodarstvo, u redovitom terminu održavanja zmajskih domjenaka srijedom u Kuli na Kamenitim vratima, dana 8. veljače 2023. godine, održala je predavanje pod naslovom Velike energetske krize kroz povijest.
Aktualnost teme implicirala je dobru posjećenost predavanju, a diskusiji koja se razvila nakon predavanja doprinos su dali nazočni članovi Hrvatskog društva za upravljanje projektima, Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka, Hrvatskog društva održavatelja, Hrvatskih inženjerskih komora i drugi.
Naime, tema predavanja je interdisciplinarnog karaktera te na specifičan način objedinjuje inženjerske, ekonomske, financijske, geopolitičke, ekološke i sigurnosne sastavnice. Jer, kao što je predavačica apostrofirala „Energija pokreće svijet“, a misija predavanja bila je sagledati uzroke, pozadine, povode i posljedice energetskih kriza kroz povijest, a sve s ciljem realnijeg i jasnijeg viđenja velike energetske krize kojoj upravo svjedočimo.
Vezano za energetske krize, u dostupnim izvorima, može se pronaći veliki broj materijala, različite forme i kvalitete, kako iz kategorija znanstvenih i stručnih, tako i publicističkih radova. Međutim, oni su fokusirani na pojedinačne krize, a sveobuhvatan kritični pregled nije dostupan znanstvenoj i stručnoj zajednici, a još manje široj javnosti. Da je tome tako, vjerojatni razlog leži u opsežnosti teme, a možda i u njenoj geopolitičkoj dimenziji ili nekim drugim interesima.
Predavanje je koncipirano u tri velike cjeline: (1) Velike energetske krize u 20. stoljeću, (2) Velike energetske krize u 21. stoljeću i (3) Velika energetska kriza 2022.– Ruska invazija na Ukrajinu.
U prvom poglavlju, na jasan i transparentan način, prikazane su: (a) kriza 60-ih godina kojoj je prethodila Sueska kriza 1956. godine, (b) uzročno posljedični aspekti formiranja moćne Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC, Organization of Petroleum Exporting Countries), (c) kriza 1970-ih godina – Prvi naftni šok (Yom Kippurski rat), (d) kriza 1970-80 ih godina – Drugi naftni šok (Iranska revolucija) i (e) kriza 1990-ih godina – Treći naftni šok (Zaljevski rat). Posebno su naglašeni pozadina i uzrok osnivanja OPEC-a, čiji je prvotni cilj bio zaštititi ekonomske interese članica i to stvaranjem protuteže međunarodnom naftnom kartelu popularno nazvanom Sedam sestara. Međutim, ubrzo se pokazalo da upravo kontroliranje velikih zaliha nafte članicama OPEC-a daje potencijal i dimenziju političke sile.
Nije naodmet spomenuti da je grupacija Sedam sestara osnovana davne 1927. godine. Činilo ju je sedam tvrtki, Esso, Mobil, Gulf Oil, Texaco, Standard of California, Royal Dutch Shell i Anglo-Persian Oil Co koje su kontrolirale 85% svjetskih zaliha nafte, a moglo bi se reći da i dan danas imaju monopol. Nadalje, ovaj moćni naftni kartel vezan je za obiteljsko carstvo Rockefellerovih koje je nastalo tijekom sedamdesetih godina 19. stoljeća kada je John D. Rockefeller osnovao Standard Oil Company. Dobrom suradnjom sa željezničkim tvrtkama uspio je osigurati dovoz sirove nafte svojim rafinerijama, monopolizirao je naftovode, osnovao je trust te koristio medije i filantropske aktivnosti kako bi ublažio kritike javnosti. Osnivanjem Sedam sestara monopol tvrtke Standard Oil je prekinut odnosno ublažen, a John D. Rockefeller je iz svega izašao kao najbogatija osoba 20 – og stoljeća.
U drugom dijelu predavanja sagledane su relativno manje ekonomske krize, uglavnom lokalnog karaktera i grupirane u tri sastavnice: (1) krize 2000-ih, (2) krize 2010-ih i (3) krize 2020-ih godina. Poveznica ovih kriza može se locirati u pozadini njihovog nastanka, primjerice kroz rast cijena nafte uzrokovanom kontinuiranim globalnim povećanjem potražnje za naftom (147,30 USD po barelu), stagnacijom proizvodnje nafte, padom vrijednosti američkog dolara, napetostima na Bliskom istoku, sve „manjim“ rezervama nafte kao i špekulacijama o cijeni nafte itd. U promatranom periodu, najistaknutija energetska kriza bila je Kalifornijska električna kriza (2000.–2001.) uzrokovana tržišnom manipulacijom od strane Enrona i neuspješnom deregulacijom. Posljedica je bila višestruka ugroza opskrbe električnom energijom velikih razmjera, a na virtualnoj vremenskoj crti uslijedile su energetske krize:
-
Energetska kriza u središnjoj Aziji (2008) uzrokovana iznimno niskim zimskim temperaturama i niskim razinama vode u području ovisnom o hidroelektričnoj energiji. Isto tako, Kina je 2008. godine iskusila ozbiljne nestašice energije. Pretrpjela je ozbiljnu štetu na energetskim mrežama zajedno s nestašicama dizela i ugljena.
-
U Ujedinjenom Kraljevstvu (2010.) događali su se veliki javni prosvjedi zbog cijene goriva. Naime, povod je bila visoka cijena naftnih derivata uzrokovana porastom cijene sirove nafte i to u kombinaciji s relativno visokim porezom na naftne derivate u toj zemlji.
-
2015. godine, kada je Indija uvela ekonomsku blokadu Nepala, Nepal se suočio s nestašicama raznih vrsta naftnih derivata i prehrambenih materijala što je ozbiljno utjecalo na nepalsko gospodarstvo.
-
2017. godine dogodila se kriza električne energije u Gazi koja je bila rezultat napetosti između Hamasa, koji vlada Pojasom Gaze, i Palestinske uprave/Fataha koji upravlja Zapadnom obalom, te oko prihoda od carina, financiranja Pojasa Gaze i političke vlasti.
-
2021. godine događale su se rekordno visoke cijene energije koje su bile potaknute globalnim porastom potražnje kada je svijet izašao iz ekonomske recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, posebno zbog velike potražnje za energijom u Aziji.
U trećem poglavlju prikazani su glavni aspekti velike energetske krize uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Ovaj rat u Ukrajini okončao je geopolitičku viziju zajedničkog euroazijskog prostora, nakon čega je Njemačka kao i EU bila prisiljena revidirati svoje odnose s Rusijom koja je Europskoj uniji osiguravala obilje jeftinih energenata, te s Kinom s kojom je već imala najveću trgovinsku razmjenu. I obrnuto, Rusija je također bila ovisna o EU energetskom tržištu jer je ruska proizvodnja nafte i prirodnog plina bila izvozno usmjerena na europsko tržište. Nadalje, Rusija je bila ovisna o EU tehnologiji (uvozila je više od polovice tehnološke robe potrebne za njezinu industriju nafte i prirodnog plina). Slijedom navedenog, a u samo par mjeseci, cijene električne energije na burzama električne energije je višestruko porasla kao i cijena plina i metala. Europska unija, zemlje G7 i Australija uvele su ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU (5. veljače 2022). Kao odgovor, Rusija je 31. kolovoza 2022. godine zaustavila dotok plina kroz Sjeverni tok 1, najveći plinovod u Europi koji ide prema Njemačkoj preko Baltičkog mora. Gazprom je već ranije prekinuo opskrbu za nekoliko europskih zemalja – Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku, Poljsku i Francusku – te smanjio protok preko drugih cjevovoda. Rusija je inače isporučivala Europskoj uniji oko 40 posto prirodnog plina, uglavnom putem plinovoda.
Sve u svemu, istraživanje energetskih kriza predstavljeno ovim predavanjem, pokazalo je da nije jednostavno povući crtu između uzroka, povoda i pozadine energetske krize. Štoviše, svi procesi i pojave se ponavljaju ciklički i teško je precizirati granice između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U tom ozračju na samom kraju ovog predavanja, spomenut je EU odgovor na galopirajuću energetsku krizu kroz strategiju energetske tranzicije Green Deal, odnosno REPowerEU. Zaključno je naglašena konstatacija, koja je spomenuta i u uvodnom razmatranju: Energetska kriza u svojoj biti nije kriza energije. Energetska kriza je znanstveno-tehnološka kriza na području upotrebe izvora energije.