Nakon promocija u Janjini na poluotoku Pelješcu 23.8.2019. te u Korčuli 24.8.2019. u srijedu 27.11.2019. održana je promocija nove knjige Meštra obredničara DON KOSTO SELAK – SVEĆENIK I SKLADATELJ u sjedištu Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu!
Knjigu su predstavili maestro Silvio Foretić i moderator Tomislav Glavnik, Zmaj Svetoduški te sam autor, a pisane osvrte i recenzije su poslali dr. sc. Hana Breko Kustura iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fra Bernardin Škunca Zmaj od Punta Mire i dr. Franc Križnar, muikolog iz Slovenije.
Svečanost predstavljanja zaključio je nadahnutim govorom Veliki meštar Družbe, Zmnaj od Istre, Nevio Šetić.
Iz recenzije dr. sc. Hane Breko Kustura, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU:
“Notna edicija koja je pred nama nastala je kao plod neumornog mara na promicanju zanemarenih hrvatskih crkvenih skladatelja iz pera glavnog urednika, autora tekstova i notografa – maestra Josipa degl’ Ivellija. Osim njegova analitičkog diskursa o svakoj pojedinoj skladbi don Kosta Selaka koju donosi u notnom izdanju te iscrpnog skladateljeva životopisa, knjiga je obogaćena i dvojezičnim predgovorom slovenskog muzikologa dr. Franca Križnara, te konačno kolacioniranim popisom svih Selakovih skladbi.
Riječ je o izdanju kojim je maestro degl’ Ivellio još jednom pokazao da u maniri glazbenika snažnog pedagoškog zanosa skrbi ne samo o repertoaru nepoznatih poglavlja hrvatske ckrveno-glazbene povijesti, nego i o budućim izvedbama zborskih skladbi jednog relativno rijetko izvođenog autora, promotora Cecilijanskog pokreta kakav je doista i bio don Kosto Selak.
Isprva redovnik franjevac Franjevačke provincije sv. Jeronima, a potom od 1932. dijecezanski svećenik, don Kosto je bio u najboljem smislu riječi Slovenac u Dalmaciji, i to u samom srcu Pelješca – u maloj Janjini gdje je u Župi sv. Vlaha stvaralački proveo skoro trideset godina. Vrhunce njegova stvaralaštva prožima burno razdoblje povijesti hrvatske glazbe 20. stoljeća. Njegova erudicija i znalačko vladanje talijanskim i njemačkim jezikom, uz izrazitu diplomatsku notu u odnosu prema kontekstu vremena, bila je spasom ne samo ljudskih života nego cijele Janjine kao mjesta. Bio je Spasitelj jednog lokaliteta u nemilim vremenima!
Zašto je važna ova edicija Josipa degl’ Ivellia koja nudi kompendij odabranih djela don Kosta Selaka?Prvo, ona nam osobnim maestrovim izborom latinskih, hrvatskih i skladbi na slovenskom jeziku želi pružiti uvid u glazbeni portret skladatelja snažnog Marijanskog nadahnuća koji je erudit maloga mjesta – Janjine, ali koji nije zanemario vječni jezik zapadne crkve Rimskog obreda, ni u emociji, niti u glazbenom iskazu. Pri tom ne zanemaruje niti svoj materinji jezik-slovenski.
Drugo, važnost je ove edicije u prezentaciji onih Selakovih skladbi koje ne traže komplicirani izvođački korpus, dakle rekli bismo koja teže lakšoj izvedljivosti njegovih djela. A ta su djela jako komunikativna s budućim novim interpretima. Istodobno u toj svojoj karakteristici jako dobro funkcioniraju unutar bogoslužne prakse, ali i izvan nje, na koncertnom podiju.
Konačno:Edicija koja je pred nama, svojim profilom, grafičkom opremom, fotografijama koje kao da ilustriraju asocijativno podneblje u kojoj njegova glazba nastaje, zatim notnim zapisima, te popratnim glazbeno povijesnim tekstovima i formalnim glazbenim analizama pokazuje primjer kako se današnje granice katoličke crkvene glazbe u biti iako samo geografski (tekstovnim predloškom) naznačuju, istodobno pak u izvedbenoj praksi zborske glazbe zvukovnošću praktički anuliraju.
Ova je knjiga u kontekstu crkvene glazbe primjer spoja latinske i hrvatsko-slovenske glazbene alijanse koja kroz marljivu svećenićko-skladateljsku osobnost don Kosta Selaka spaja istodobno i glazbene kulture dvaju srodnih europskih naroda i regija – slovenske i hrvatske. I sve to upravo kroz Svetu glazbu koja u svojoj imanenciji nadilazi sve granice i ograničenja!
Naposlijetku:Knjizi maestra degl’Ivellija želim da zaživi u pravom “ozvučenom” smislu, upravo kao još jedan doprinos nedovoljno prisutnim trajnim snimkama hrvatskih pristaša Cecilijanskog pokreta, čija je glazba sastavni (i nimalo manje bitan) dio hrvatske nacionalne povijesti glazbe prve polovine 20. stoljeća.”