Prigodnim programom u srijedu 16. srpnja 2014. obilježena je sto i trideseta obljetnica rođenja znamenitog svećenika, kulturnog djelatnika i humanitarca don Krste Stošića. Program je održan po ideji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a u organizaciji Družbe, Šibenske biskupije, Muzeja grada Šibenika i Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.
Obilježavanje je započeo na Stošićevom grobu na groblju svete Ane u Šibeniku. Molitvu za pokojnika predvodio je don Stipe Perkov. Potom je uslijedilo polaganje vijenca ispod spomen ploče koja je postavljena na kući u kojoj je živio don Krsto Stošić. Tom prigodom vijenac su postavili i članovi Društva za očuvanje šibenskih starina Juraj Dalmatinac.
Izložba posvećena don Krsti Stošiću otvorena je u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić. Kroz publikacije, rukopise, dokumente i fotografije predstavljeno je Stošićevo djelovanje kao svećenika i kulturnog djelatnika. Govoreći na otvaranju izložbe don Stipe Perkov istaknuo je kao je ponosan na don Krstu Stošića kao na kolegu svećenika. Istaknuo je njegov predani pastoralni rad. Don Krsto bio je duboko odan svojoj službi. Biskupa Jeronima Miletu je duboko poštivao iako je imao s njim i razmjerica. Svaki njegov dekret je poštivao što pokazuje don Krstinu poslušnost i crkvenost. Trebaju nam takvi svećenici koji rade na oltaru i u kulturi da bi to bio most između svijeta, društva i Crkve. Želio bih da nama svećenicima on bude uzor i poticaj da stvaramo i budemo ljudi kulture, širine i da se ne zatvaramo u geta, nego da se otvorimo i ljudima pokažemo svijetlo jer don Krsto je bio prosvjetitelj. Želim da i danas imamo takvih svećenika, zaključio je don Stipe Perkov.
Posljednja točka programa bila je tribina o don Krsti Stošiću koja je održana u Muzeju grada Šibenika. Velik broj sudionika potvrdio je tezu organizatora da i danas u Šibeniku živi uspomena na tog svećenika i povjesničara. Govoreći o don Krsti Stošiću ravnatelj Muzeja grada Šibenika Gojko Lambaša istaknuo je njegovu iznimnu ulogu u prikupljanju i prezentiranju muzejske i arhivske građe. Kako je istaknuo grad Šibenik bi danas bio znatno osiromašen u kulturnom pogledu bez don Krstinog djelovanja.
Don Stipe Perkov donio je prikaz djelovanja don Krste Stošića kao upravitelja svetišta Gospe Vrpoljačke. Kako je naglasio značajan doprinos izgradnji svetišta dao je Stošić, a što je u njegovoj biografiji bilo prešućivano. U Vrpoljcu Stošić je dao najviše. Upravitelj svetišta postao je 1928. godine, a razriješen je 1932. godine dekretom biskupa Milete koji mu je napisao da u svetištu nije bio dovoljno. A bio je svom dušom i snagom te je o svom djelovanju u svetištu kazao da se u Vrpolju napravilo više u četiri godine nego u proteklih dvjesto. To je istina, potvrdio je don Stipe Perkov.
Ivica Poljičak citirao je više autora koji su pisali o don Krsti Stošiću. Posebno je naglasio govor biskupa Ante Ivasa koji je održao 2000. godine prigodom postavljanja spomen poloče na stošićevoj kući u Šibeniku. Biskup Ivas je tada kazao: “Don Krsto stošić bio je veliki pobornik javne dobrotvornosti, pa je na neki način prethodnik našeg Caritasa. Osobno je pomagao uboški dom, a u oporuci je ostavio neke svoje objekte za pomoć tom domu. Don Krsto Stošić je svjetionik koji i danas svijetli. Gdje god da posegnemo rukom u našem biskupijskom arhivu, tko god je danas počeo raditi nešto na proučavanju prošlosti ovoga grada — svatko nailazi na trag ruku don Krste Stošića.”, citirao je Ivica Poljičak biskupa Antu Ivasa.
Danas don Krsto Stošić još uvijek po svome životu, radu i djelovanju nam svijetli i svjedoči te pokazuje primjer i uzor ljudskog, kršćanskog, svećeničkog i kulturnog života koji bi trebali više cijeniti i vrednovati; znanstvenici i povjesničari još dublje osvježiti i istražiti, a budući naraštaji, osobito svećenici, u svome životu i radu nasljedovati. – istaknuo je don Franjo Glasnović čiji je rad “Život, rad i djelovanje don Krste Stošića” prigodom obljetnice tiskan i objavljen.
Izvor: Preneseno sa mrežnih stranica Šibenske biskupije
Autor: Ivo Kronja