U okviru „Operni tjedan u Korčuli“ izvedeno djelo najpoznatijeg hrvatskog skladatelja, Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog, Korčula, 24. kolovoza 2023.

od

operni_tjedan_korcula_001
operni_tjedan_korcula_002
operni_tjedan_korcula_003
operni_tjedan_korcula_004
operni_tjedan_korcula_005
operni_tjedan_korcula_006
operni_tjedan_korcula_007
operni_tjedan_korcula_008
operni_tjedan_korcula_009
operni_tjedan_korcula_010
operni_tjedan_korcula_011
operni_tjedan_korcula_012
operni_tjedan_korcula_013
operni_tjedan_korcula_014
operni_tjedan_korcula_015
operni_tjedan_korcula_016
operni_tjedan_korcula_017
operni_tjedan_korcula_018

Djelo je izvedeno 24. kolovoza 2023. godine na predivnom korčulanskom trgu sv. Justine gdje se čitav operni tjedan i održao. U organizaciji grada Korčule, Turističke zajednice grada Korčule i Centra za kulturu Korčula, a po idejnoj zamisli maestra Josipa degl’ Ivellio, Zmaja Bračkog II.

U okviru „Operni tjedan u Korčuli“ izvedena je prvo izgubljena barokna opera Samuela Arnolda u rekonstrukciji i orkestracije Josipa degl’ Ivellia OPSADA KOČULE (20. 8.), jedino djelo nekog stranog skladatelja čiji je naslov i mjesto radnje neki hrvatski grad. Uz brojne uloge režiju potpisuje Branka Cvitković uz dirigenta Josipa degl’ Ivellia. Zatim je uslijedila svjetski poznata opereta VESELA UDOVICA (22. 8.) kojom je ravnao Darijan Ivezić, a kao vrhunac opernog tjedna izvedeno je remek djelo hrvatske baštinske operne literature, glazbena tragedija u tri čina Ivana pl. Zajca, opera NIKOLA ŠUBIĆ ZRINJSKI. Uz orkestar i ansambl OPERE B.B. iz Zagreba ulogu muškog zbora preuzela je višekratno nagrađivana klapa iz Lumbarde Klapa KUD-a „Ivo Lozica“.

Ovo je bila višestruko značajna „zmajska izvedba“ pored skladatelja, počasnog člana Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Ivana pl. Zajca, Zmaja Podtrsatskog u kojoj je glavnu ulogu Eve, Šubićeve žene pjevala Lidija Horvat Dunjko, Zmajica Zagorska IV. uz dirigentsko vodstvo Josipa degl’ Ivellia, Zmaja Bračkog II., Pročelnika Umjetničke sekcije Družbe i člana zmajskog areopaga. Ostale uloge tumačili su Siniša Štork, Ronald Braus, Siniša Galović, Anabela Barić (kćer Zmaja od Visina, Otta Barića), Zvonimir Ivanović i dr. uz režiju Ljiljane Gvozdenović.

U publici su bili također članovi Družbe; Ratko Marinović, Zmaj Oceanski, Milvoj Bratinčević, ZmajPutaljski II., Otto Barić, Zmaj od Visina i Bernard Nado Nikšić Bakač, Zmaj Našički od Anđela.

 

Uz ovaj prilog evo malo i o bogatoj zmajskoj povijesti otoka Korčule:

MALO RAZMIŠLJANJA O LJEPOTI I VAŽNOSTI OTOKA KORČULE I NEKIM MANJE POZNATIM ČINJENICAMA

Otok Korčula jedan je od najzelenijih, najvećih, najljepših i zasigurno poviješću i kulturom jedan od najvažnijij otoka naše Domovine.

Jedan od kulturnih fenomena Korčule i korčulana bilo je i brojno članstvo osoba rođenih na tom otoku, a koji su pripadali najistaknutijoj i najupečatljivijoj kulturnoj i domoljubnoj organizaciji kod nas a to je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Zanimljivo jest baš po pitanju otoka Korčule koliki su se brojni svećenici ili redovnici uključili u rad ove drevne hrvatske institucije „sui generis“, ali i drugi najviđeniji građani.

Listajući neke povijesne dokumente upravo je nevjerojatan podatak o brojnosti članova Družbe s otoka Korčule:

  1. Korunić don Spaso, Zmaj Brnski, rođen 1. 10. 1896. u Smokvici
  2. Kriletić don Ante, Zmaj Trsački III., rođen 13. 3. 1871. u Lumbardi
  3. Vlašić dr. fra Petar OFM, Zmaj Velelučki, rođen 15. 6. 1883. u Veloj Luci
  4. Petković don Ivan, Zmaj Blatski, rođen, 8. 12. 1878. u Blatu
  5. Bačić don Ante, Zmaj Humski II., rođen 20. 8. 1892. u Vela Luci
  6. Fabris don Spasoje, Zmaj Vrnički, rođen 6. 3. 1880. na Vrniku (Korčula)
  7. Marko prof. Šeparović, Zmaj Bihački, rođen 9. 6. 1891. u Blatu
  8. dr. Rudolf Pederin, Zmaj od Kućišta, rođen 20. 12. 1884. u Korčuli
  9. Montina dr. Josip, Zmaj Korčulanski I., rođen 30. 9. 1891. u Korčuli
  10. Sarnečić Dinko, Zmaj Korčulanski II., rođen 16. 5. 1928. u Korčuli
  11. Gvozdenović ing. Frane, Zmaj Korčulanski III., rođen 6. 7. 1867. u Korčuli


    Nakon obnove rada Družbe 1990. godine:

  12. prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović, Zmaj Korčulanski IV., rođen 14. 9. 1928. u Blatu
  13. akademik Ivo Padovan, Zmaj od Badije, rođen 11. 2. 1922. u Blatu

Korčula je oduvijek bila jako kulturno središte bogate povijesne tradicije, ponosne slave i vlastite samosvijesti. Pa i ovaj popis članova Družbe, intelektualaca, profesora, svećenika, redovnika i drugih ostvarenih i visoko obrazovanh pojedinca govori tome u prilog. Ne treba čuditi da su se naši stari korčulani tako dobro uklopili u članstvo Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u kojem su bila (i jesu) najznačajnija imena toga doba – od kipara do nadbiskupa, od pisaca i slikara do kardinala.

Na samom ulazu u stari grad Korčulu velebna je ploča povodom 1000 godina hrvatskoga kraljevstva 925. – 1925., čiju ukupnu proslavu i podizanje spomen ploča gotovo u svakom našem gradu i mjestu upravo iniciraše i utemeljiše Braća Hrvatskoga Zmaja.

Korčula jest zaista biser Jadrana, siguran sam da tome u svakom smislu stremi i danas.