U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu, 10. lipnja 2020. godine, ravnatelj svetišta, msgr. Anton Sente mlađi, Zmaj od Uzvišenja sv. Križa, organizirao je svečano misno slavlje povodom 333. obljetnice odluke Hrvatskog sabora o proglašenju sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske i Hrvata.
U prepunoj dvorani, prema epidemiološkim smjernicama, slavlju su prisustvovali mnogi kulturni i javni djelatnici, zastupnici sabora, gradske i županijske vlasti kao i pripadnicu Zmajskog stola u Karlovcu. Pred 333 godine zagrebački biskup Martin Borković je predložio Saboru donošenje odluke o proglašenju sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske što je Sabor i usvojio. To je bilo teško vrijeme za Hrvate, prošlo je točno 14 godina nakon što su u Bečkom Novom Mjestu hrvatskim velikašima Zrinskom i Frankopanu glave sjekli. Martin Borković, osim što je bio zagrebački biskup, prije toga general pavlinskog reda, osim što je zaslužan za pronalazak čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke, čovjek je koga je sirotinja jako dobro poznavala i štovala zbog njegova humanitarnog rada, bio je i reformista. Prepoznao je da su ljudske snage premale i da hrvatski narod zaslužuje nadu, svoga zaštitnika, zagovornika kod Boga, a Hrvati su ga prepoznali sv. Josipu. Sveti Josip je predložen od crkvenih vlasti, ali odabran je odlukom civilne vlasti.
Na službenim stranicama Hrvatskog sabora naći ćete sljedeći tekst: Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u hrvatskom Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.
Prvi koji je dao ideju za izgradnju Nacionalnog svetišta sv. Josipa bio je bl. Alojzije Stepinac. Naime, 1937. godine na 250. obljetnicu odluke Hrvatskog sabora, on osniva župu sv. Josipa na Trešnjevci, angažira slovenskog arhitekta Jožu Plečnika koji radi maketu, nacrte, nabavlja se materijal i pripremaju izgradnju Nacionalnog svetišta. Na žalost, u tome ih je spriječio Drugi svjetski rat i sve ono što je kasnije slijedilo. Da je Stepinac bio veliki štovatelj sv. Josipa dokazuje ta ideja izgradnje Nacionalnog svetišta, njegove propovijedi na litanijski zaziv sv. Josipa koji je pisao u Lepoglavi i misal u kojem je uz ime Blažene Djevice Marije iz kojeg je svaki dan čitao svetu misu, napisao ime svetog Josipa, izjavio je msgr. Sente.
Svečano misno slavlje predvodio je dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu uz još 10-tak svećenika. Nakon sv. mise nastavljeno je ugodno druženje u dvorištu parka Nacionalnog svetišta, uz zakusku i Limenu glazbu Prosenik iz Zaboka.
Pročelnica Zmajskog stola Karlovac
Mirica Rapić, Zmajica Mrežnička